Ostali projekti, suradnje i studije

Projekti

Praćenje medijskog pluralizma u digitalnom dobu (2015-kontinuirano)

O projektu

Kratki naziv projekta: MPM

Nositelj projekta: Centar za medijski pluralizam i medijske slobode (CMPF) Europskog sveučilišnog instituta (EUI)

Izvor financiranja: Europska komisija 

Trajanje projekta: kontinuirano od 2015.

Mrežna stranica projekta: https://cmpf.eui.eu/media-pluralism-monitor/ 

CroRIS stranica projekta: https://www.croris.hr/projekti/projekt/8152 

Suradnici na projektu

dr. sc. Paško Bilić, voditelj projekta

 

Centar za medijski pluralizam i medijske slobode (CMPF) Europskog sveučilišnog instituta (EUI) u Firenci u Italiji provodi godišnje praćenje medijskog pluralizma u nacionalnim medijskim sustavima zemalja Europske unije te drugim zemljama. Projekt ujednačenim i znanstvenim kriterijima evaluira stanje medijskog pluralizma u tiskanim, elektroničkim i digitalnim medijima. Praćenje rizika za medijski pluralizam podijeljeno je u četiri kategorije: osnovnu zaštitu, tržišni pluralizam, uključivost medija i političku neovisnost. Kroz te kategorije protežu se različite zakonodavne, socijalne i ekonomske varijable. Projekt se na godišnjoj razini provodi od 2015. godine, a rezultati svih ciklusa istraživanja mogu se pronaći ovdje

Nabava usluge stručne podrške u razvoju preporuka i alata za kulturne i kreativne industrije na projektu “CREATURES” (2021-2022)

O projektu

Koordinator projekta: IRMO, Odjel za kulturu i komunikacije

Izvor financiranja: Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA

Trajanje projekta: 19.2.2021. – 31.7.2022.

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica projekta

U okviru projekta izrađeno je 6 studija:

  1. preporuke politika kojima mali i srednji poduzetnici i start-upovi KKI imaju ključnu ulogu u očuvanju i valorizaciji kulturne baštine i podršci razvoja održivog turizma;
  2. zajednički inovativni pokazatelji, metode i alati za procjenu utjecaja KKI na očuvanje kulturne baštine i promociju turizma održivog iskustva;
  3. zakonske preporuke usmjerene na jačanje međusektorske i višerazinske suradnje između KKI, kulturne baštine i turizma za RH;
  4. zakonske preporuke usmjerene na jačanje međusektorske i višerazinske suradnje između KKI, kulturne baštine i turizma za područje Programa ADRION;
  5. sektorska analiza lokalnog akcijskog plana za područje Dubrovačko-neretvanske županije;
  6. studija izvedivosti lokalnog akcijskog plana za područje Dubrovačko-neretvanske županije (analiza troškova-koristi i analiza ekonomsko-financijske održivosti).

Cilj projekta bio je pružiti podršku lokalnim, regionalnim i nacionalnim donositeljima odluka s područja Programa ADRION u razvoju integriranih politika, zakonskih regulativa i praksi vezanih uz KKI, a za valorizaciju kulturne baštine i razvoj održivog turizma. Očekivani učinak ticao se jačanja veze poduzetnika (posebno mikro, malih i srednjih poduzetnika i start-upova) koji se bave KKI i sektora očuvanja kulturne baštine i održivog turizma, unapređenja strategija i politika za podršku KKI, kulturnoj baštini i održivom turizmu, diversifikacije i uvođenja inovacija u održivu turističku ponudu na području programa ADRION.

Digitalne kompetencije za baštinski sektor u Hrvatskoj (2019)

O projektu

Kratki naziv projekta: D-Cult

Nositelj projekta: IRMO, Odjel za kulturu i komunikacije

Izvor financiranja: Ministarstvo kulture 

Trajanje projekta: 9/2019. – 11/2019.

Suradnici na projektu

dr. sc. Aleksandra Uzelac, voditeljica projekta

Barbara Lovrinić

Sunčana Franić

U okviru projekta „Digitalne kompetencije za baštinski sektor u Hrvatskoj“ IRMO je, u suradnji s partnerima iz Velike Britanije (Culture24), organizirao trodnevnu edukacijsku radionicu „Building Digital Skills and Literacies for Museums and Digital Archives“ (Zagreb, 20. – 22. 11. 2019.) koja je fokus stavila na gradnju digitalnih vještina i digitalne pismenosti među kulturnim djelatnicima u području baštine (muzeji, arhivi i knjižnice), koje su im potrebne za razvoj kvalitetnog digitalnog sadržaja i usluga. Kao podlogu za rad na radionici provedeno je istraživanje putem online upitnika o stanju i perspektivama o digitalnim kompetencijama i strategijama u muzejima, arhivima i knjižnicama u Hrvatskoj. Ciljani profil sudionika bili su djelatnici iz baštinskih institucija koji su uključeni u razvoj digitalnih mrežnih sadržaja u svojim matičnim ustanovama. Na radionicu se prijavilo 26 sudionika iz 21 baštinske ustanove. Radionica je omogućila da hrvatski kulturni djelatnici steknu neka potrebna znanja iz područja digitalnih vještina i kompetencija koje mogu unaprijediti načine na koje komuniciraju s postojećim i novim korisnicima putem digitalnih mreža. Evaluacija sudionika pokazala je da je ovakva edukacija izuzetno potrebna hrvatskom kulturnom sektoru.

MAST – Modul u umjetnosti, znanosti i tehnologiji (2018-2020)

O projektu

Kratki naziv projekta: MAST

Koordinator projekta: Akademija Umetnosti, Sveučilište Nova Gorica

Izvor financiranja: Europska komisija

Trajanje projekta: 2018. – 2020.

Mrežna stranica projekta: https://mastmodule.eu/  

Suradnici na projektu

dr. sc. Aleksandra Uzelac, voditeljica IRMO dionice projekta

 

IRMO je bio pridruženi član konzorcija MAST projekta. Cilj MAST projekta bio je razviti primijenjeni studijski program umjetnosti, znanosti i tehnologije uz metodologije i prakse koje usko vežu akademsku sferu s kulturnim i kreativnim sektorom (KKS). Uzimajući u obzir ekonomsku, društvenu i kulturnu perspektivu digitalnog doba, MAST projekt primijenio je interdisciplinarne, inovativne metode podučavanja i učenja uz pomoć informacijske i komunikacijske tehnologije. Partneri na projektu su: University of Nova Gorica School of Arts, Madeira Interactive Technologies Institute (M-ITI), Institute of Spatial Design at the Graz University of Technology (TUGraz), Kersnikova Institute, Culture Action Europe, Croatian Cultural Alliance (CCA). Pridruženi partneri na projektu su: EQ Arts, Universidade da Madeira (UMa), Stromatolite, University of Arts Belgrade, IRMO – Institute for Development and International Relations, Hakan Lidbo Audio Industries, European Creative Business Network (ECBN), European Digital Art and Science Network. Tijekom trajanja projekta, IRMO je sudjelovao u organizaciji ljetne međunarodne škole iz menadžmenta u kulturi i umjetnosti i kulturnih politika „Unicult2020“ u Rijeci (2.7. – 16.7.2018.) i u pripremi literature za polaznike škole u sklopu predmeta *MBody* Embodiment of (Self)Management. The Future Worker Leading own Body through Spaces of Art, Science and Technology, te je sudjelovao u diseminacijskim aktivnostima projekta.

Istraživanje i priprema poglavlja za publikaciju Outlook Euro-azijske fondacije (2015-2016)

O projektu

Nositelj projekta: IRMO, Odjel za kulturu i komunikacije

Izvor financiranja: ASEF (the Asia-Europe Foundation)

Trajanje projekta: 10/2015. – 2/2016.

Suradnici na projektu

dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, voditeljica projekta

 

Projekt je uključio istraživanje i analizu podataka o različitim aspektima povezanosti (tema: connectivity) između Europe i Azije u kontekstu kulturne suradnje te posebno razmjene kulturnih proizvoda i usluga. Rezultat projekta bilo je poglavlje u knjizi Outlook koju je ASEF pripremio za sastanak šefova država i vlada Europe i Azije te pregled odabranih statistika i indikatora koji su objavljeni zajedno s podacima iz drugih područja (obrazovanje, mediji, ICT, infrastruktura, energetika, trgovina itd.). Rezultati projekta prezentirani su i na sastanku ministara kulture Europe i Azije koji se održao u Koreji u lipnju 2016. godine.

CICC - Izgradnja kreativnog grada: Razvoj zagrebačkih kulturnih industrija - Cool industrije za kreativni grad (2013-2014)

O projektu

Kratki naziv projekta: CICC

Nositelj projekta: IRMO, Odjel za kulturu i komunikacije

Izvor financiranja: UNESCO, Fond za kulturnu raznolikost

Trajanje projekta: 1.9.2013. – 1.4.2014.

Mrežna stranica projekta: http://irmounesco.azurewebsites.net/ 

CroRIS stranica projekta: https://www.croris.hr/projekti/projekt/7451

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica projekta

dr. sc. Krešimir Jurlin

Ana Žuvela

 

CICC projekt je istraživačkog i konzultantskog tipa. Nastavlja se na prethodno izrađenu studiju „Zagreb kao kulturni proizvod” odnosno “Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija u Zagrebu” te zaokružuje istraživački ciklus praktičnom implementacijom kulturnih/kreativnih politika u javne politike grada Zagreba. To podrazumijeva izgradnju ljudskih, odnosno institucionalnih kapaciteta, kao i promociju razmjene i umrežavanja relevantnih dionika međusobno, odnosno s industrijskim i turističkim sektorom. Svrha projekta je društveni i gospodarski razvoj grada Zagreba, kao i postizanje njegove međunarodne vidljivosti temeljene na kulturnim/kreativnim industrijama koje su u gradu prisutne, ali nisu optimalno valorizirane. Cilj je bio osnažiti sektor kulturnih/ kreativnih industrija grada Zagreba. Rezultati projekta su uvođenje kulturnih/kreativnih industrija u lokalne javne politike; izgradnja ljudskih i institucionalnih kapaciteta putem obrazovnih aktivnosti, odnosno osnivanjem središnje točke kulturnih/kreativnih industrija (Ured za kreativne industrije – UKI); umrežavanje relevantnih dionika; medijska kampanja za promociju kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba i njihovih proizvoda. Važnost i dobrobit projekta očituju se u cjelovitom razvoju grada u smislu povećanja prihoda od kulturnih/kreativnih industrija, u urbanom razvoju i razvoju kulturnog turizma te oživljavanju života u gradu. Dodatno, projektom se cilja i na diversifikaciju turističke ponude, povećanje gospodarske konkurentnosti grada te nove kreativne proizvode. Pored objektivne metode procjene kreativnog sadržaja unutar ukupnih ekonomskih aktivnosti u gradu Zagrebu, namjera je bila i napraviti metodološki okvir za ocjenu podupirućih faktora za razvoj kreativnih i kulturnih ekonomskih djelatnosti. Analiza provedena predloženom metodologijom treba poslužiti kao prijedlog mjera poticanja razvoja navedenih djelatnosti. Ova ekspertiza predložila je kreiranje triju indeksa kreativnih dejlatnosti – indeks procjene intenziteta kreativnih djelatnosti te anketne i statističke indekse faktora razvoja tih djelatnosti, napravljene od manjeg broja strukturiranih podindeksa te većeg broja odabranih ključnih indikatora.

EX.PO AUS - Širenje mogućnosti jadranskih UNESCO siteova (2007-2013)

O projektu

Kratki naziv projekta: EX.PO AUS

Nositelj projekta: IRMO, Odjel za kulturu i komunikacije

Izvor financiranja: Istarska županija, IPA CBC Adriatic 2007-2013

Trajanje projekta: 7/2013. – 4/2014.

Suradnici na projektu:

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica projekta

 

 

Projekt Širenje mogućnosti jadranskih UNESCO siteova – EX.PO AUS predstavlja povezivanje UNESCO lokaliteta na Jadranskom moru. Uključuje institucije i regije Italije, Slovenije, Grčke, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Projekt je pomogao produbiti partnerske odnose, koji su se iz turističke i kulturne suradnje proširili i na ostala područja društvene i ekonomske suradnje. Konkretno, ovim dijelom projekta izrađen je plan upravljanja Episkopalnog kompleksa Eufrazijeve bazilike u Poreču i osigurana je uspješna suradnja među partnerima i promocija EX.PO AUS projekta i UNESCO lokaliteta. Cilj EX.PO AUS projekta je uspostavljanje mreže suradnje UNESCO-ovih lokaliteta na Jadranskom moru. U svrhu promocije EX.PO AUS projekta i UNESCO-ovih lokaliteta Jadranskog bazena, izrađena je integrirana projektna komunikacijska strategija te razvoj koncepata i oruđa za održivo upravljanje Episkopalnim kompleksom Eufrazijeve bazilike u Poreču.

Propitivanje tranzicijske dinamike u re-definiranju kulturnih identiteta u jugoistočnoj Europi (2010-2011)

O projektu

Koordinator projekta: Mirovni inštitut, Ljubljana

Izvor financiranja: Austrian Science and Research Liaison Office (ASO), Ljubljana

Trajanje projekta: 5/2010. – 4/2011.

Suradnici na projektu

dr. sc. Nada Švob-Đokić, voditeljica projekta

 

 

Kolaborativni projekt koji se odvio u suradnji s Mirovnim inštitutom, Ljubljana (koordinator), Institutom za društvenu i ekonomsku povijest Sveučilišta u Beču i Univerzitetom umetnosti u Beogradu. Istraživački rad usmjeren je na kritičku analizu redefinicije i rekonstrukcije kulturnih identiteta u jugoistočnoj Europi, diseminaciju informacija o ovoj problematici i stvaranje regionalne mreže istraživača zainteresiranih za kulturnu identifikaciju. Rezultati su prezentirani na tematskoj konferenciji u Ljubljani koju je Mirovni inštitut organizirao u siječnju 2011., a knjiga na engleskom jeziku objavljena je u seriji Culturelink Instituta za međunarodne odnose, Zagreb.

Evaluacija kulturnih politika i programa koje financira EU kao promicatelja kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga na Balkanu i u jugoistočnoj Europi (2012-2014)

O projektu

Koordinator projekta: IRMO, Odjel za kulturu i komunikacije 

Izvor financiranja: EU Program Culture 2007-2013, Brussels / Oesterreichische kulturdokumentation, Vienna

Trajanje projekta: 7/2012. – 6/2014.

Suradnici na projektu

dr. sc. Nada Švob-Đokić, voditeljica projekta

 

Istraživanje obuhvaća analizu interkulturnih projekata koje financira EU, međunarodnih organizacija i zaklada s ciljem da se ustanovi njihovo djelovanje i učinak na interkulturni dijalog u jugoistočnoj Europi. Procijenjena je uloga kulturnih politika u promociji kulturne raznolikosti i interkulturnog dijaloga u Makedoniji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji i Austriji. Rezultati istraživanja pridonose sistematizaciji i sveobuhvatnoj analizi kulturne raznolikosti i interkulturalnosti u regiji jugoistočne Europe te omogućuju komparaciju načina na koji se kulturni projekti ostvaruju u različitim sredinama, osobito u svjetlu utjecaja kulturnih politika. Organizirano je 7 regionalnih sastanaka i seminara u svim spomenutim državama. Pokrenut je specijalizirani portal i formirana banka podataka sa sjedištem u Skopju. Ostvaren je osnovni cilj projekta: analitički uvid u interkulturni dijalog i prihvaćanje kulturne raznolikosti kao osnovice kulturnog razvoja i komunikacije u jugoistočnoj Europi. Rezultati istraživanja potiču širenje interkulturnog dijaloga osobito putem djelovanja udruga i kulturnih organizacija i poticanje kulturne raznolikosti u spomenutim zemljama i u regionalnim okvirima te operacionalizaciju pristupa koje zastupa EU na ovom području.

Suradnje

Dinamika virtualnog rada (2012-2016)

O projektu

Koordinator projekta: University of Hertfordshire, UK

Izvor financiranja: European Union´s Cooperation in Science and Technology (COST) / Individuals, Societies, Cultures and Health (ISCH)

Trajanje projekta: 10/2012. – 10/2016.

Mrežna stranica projekta: http://dynamicsofvirtualwork.com/index.html 

Suradnici na projektu

dr. sc. Paško Bilić, član upravnog odbora

dr. sc. Jaka Primorac, zamjenica člana upravnog odbora

 

 

Informacijske i komunikacijske tehnologije vrše značajan utjecaj na oblike i mjesto rada. Digitalizacija informacija transformirala je radne procese, dok su telekomunikacije omogućile globalnu distribuciju poslova. Informacijske i komunikacijske tehnologije također su omogućile stvaranje novih oblika plaćenog i neplaćenog, digitalnog i virtualnog rada, koji pomiču granicu između rada i dokolice te stvaraju nove oblike neplaćenog rada kroz potrošnju i stvaranje novih servisa. Ove promjene utječu i na privatni život, a u kontekstu rodnih razlika različito se manifestiraju. Geografska distribucija virtualnog rada te stvaranje novih vještina kojima se proizvode nove vrijednosti imaju značajne učinke na ekonomski razvoj, vještine i inovacijske politike. Do sada su ove promjene proučavali izolirani istraživači/ice, zbog čega je samo polje fragmentirano. Cilj je projekta filtrirati relevantno znanje koje bi stvaranju javnih politika omogućilo jasnije razdvajanje činjenica od lažnih trendova i potaklo otvaranje novih mogućnosti zapošljavanja i ekonomskog razvoja u Europi. Projekt okuplja istraživače u području komunikacijskih znanosti, ekonomije, sociologije, rodnih i kulturnih studija, inovacija, menadžmenta, digitalnih medija, kreativnih industrija, tehnologije, zapošljavanja kako bi se konsolidirala teorija, mapiralo ovo rastuće polje istraživanja, podupirali istraživači/ice u ranom stadiju karijere i razvili novi istraživački projekti.

EENC – Europska mreža eksperata u kulturi (2010-2015)

O projektu

Kratki naziv projekta: EENC

Koordinatori projekta: Interarts Foundation for International Cultural Cooperation, Barcelona i Culture Action Europe, Bruxelles

Izvor financiranja: Europska komisija

Trajanje projekta: 12/2010. – 12/2015. 

Mrežna stranica projekta: https://eenc.eu/ 

Suradnici na projektu

dr. sc. Aleksandra Uzelac, voditeljica IRMO dionice projekta

European Expert Network on Culture (EENC) projekt je koji u ugovorenom periodu Europskoj komisiji pruža ekspertne usluge u području kulture u obliku odgovora na ad-hoc pitanja Komisije te kroz izradu analitičkih studija i izvještaja o pojedinim pitanjima od važnosti za kulturu. Mrežu koordiniraju Interarts Foundation for International Cultural Cooperation iz Barcelone i Culture Action Europe iz Bruxellesa. U tim od 18 eksperata koji pružaju ekspertnu podršku Europskoj komisiji uključena je dr. sc. Aleksandra Uzelac. U okviru aktivnosti EENC-a predviđeno je mapiranje relevantnih eksperata i organizacija u području kulture i izrada web stranice EENC-a. Odjel za kulturu i komunikacije zadužen je za koordinaciju dionice mapiranja eksperata i organizacija u području kulture.

Kompendij kulturnih politika i trendova u Europi (2001-kontinuirano)

O projektu

Kratki naziv projekta: Compendium

Koordinator projekta: Institut ERICarts, Bonn, Njemačka

Izvor financiranja: Kulturpolitische Gesellschaft e.V.

Trajanje projekta: 2001. – kontinuirano 

Mrežna stranica projekta: https://www.culturalpolicies.net/ 

Suradnici na projektu

dr. sc. Jaka Primorac, voditeljica IRMO dionice projekta

 

 

Kompendij kulturnih politika i trendova u Europi (Compendium of Cultural Policies and Trends in Europe) je web sustav prikupljanja informacija i monitoringa kulturnih politika, instrumenata politika, rasprava i trendova u Europi koji se ažurira na godišnjoj bazi. Kompendij je iniciralo Vijeće Europe 1998. godine kao zajednički projekt u suradnji s Europskim institutom za komparativna kulturna istraživanja (European Institute for Comparative Cultural Research, ERICarts) koji je vodio projekt dvadeset godina. Od 2018. godine Kompendij mijenja svoj status, te postaje međunarodna udruga, koja okuplja više dionika, registrirana pri gospodarskoj komori u Amsterdamu. Do 31. prosinca 2020. Zaklada Boekman u Nizozemskoj bila je koordinator Kompendija, a od 1. siječnja 2021. godine Kulturpolitische Gesellschaft e.V. (Bonn, Njemačka) novi je koordinator projekta. Projekt se ostvaruje u suradnji s istraživačkom zajednicom koju čine neovisni istraživači kulturnih politika, predstavnici nevladinog sektora i nacionalnih vlada. Od 2001. godine IRMO sudjeluje u izradi godišnjeg izvještaja o kulturnoj politici Republike Hrvatske.

Studije

Plan razvoja kulure grada Zagreba za 2022. – 2027. (2021-2023)

O projektu

Koordinator projekta: Grad Zagreb

Izvor financiranja: Grad Zagreb

Trajanje projekta: 1.4.2021. – 30.11.2023.

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica IRMO dionice projekta

dr. sc. Sanja Tišma

dr. sc. Damir Demonja

dr. sc. Ana Žuvela

Marta Šveb Dragija

Projekt je obuhvatio participativnu izradu Plana razvoja kulture grada Zagreba, što podrazumijeva analitičku studiju stanja kulture u Zagrebu te određivanje vizije, ciljeva, specifičnih ciljeva, mjera i projekata. Cilj projekta je temeljem analize stanja vezano za postojeću zakonsku regulativu, nalaze istraživanja koja su već prikupljena ili su u tijeku o kulturnim resursima grada Zagreba, analize i razgovora s ključnim akterima u području kulture u gradu i širem okruženju, a u suradnji s radnom grupom Grada Zagreba, odrediti viziju razvoja kulture grada Zagreba, definirati ključne razvojne prioritete u nadolazećem srednjoročnom razdoblju i pripremiti jasan akcijski plan. Rezultat istraživanja jest izrađena analitička Studija stanja kulture u gradu Zagrebu te strateški planski dokument što podrazumijeva strateško pozicioniranje kulture u širem društvenom okruženju, a u smislu maksimalnog korištenja njenog potencijala.

Monitoring i evaluacija projekta "Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture" (2019-2022)

O projektu

Koordinator projekta: WYG SAVJETOVANJE d.o.o.

Izvor financiranja: DGS

Trajanje projekta: 1/2019. – 6/2022.

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica IRMO dionice projekta

IRMO je, kao jedan od partnera u konzorciju, angažiran na projektu praćenja i vrednovanja projekta Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture. Praćenje i vrednovanje učinaka projekta EPK obveza je svakog grada koji dobije taj naslov, a Rijeka je prva od gradova koji su preuzeli tu obvezu prema novim pravilima propisanima Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća o EPK inicijativi od 2020.-2033. Namjera je Europske komisije ovom izmjenom dodatno ispitati učinke projekta na ukupni razvoj gradova te koliko projekt doprinosi definiranim ciljevima inicijative i programa EPK.

Glavni cilj projekta je ispitati učinke projekta na ukupni razvoj grada na što se nadovezuju sljedeći specifični ciljevi:

  1. Osiguravanje podloge i dokaza za donošenje odluka Rijeka 2020 d.o.o.-a davanjem preporuka za ostvarenje ciljeva EPK;
  2. Kreiranje baze podataka rezultata i učinaka projekta EPK Rijeka 2020 koji su generirani prije godine titule kao podlogu za procjenu projekta u 2020. godini;
  3. Mjerenje i analiza gospodarskih, ekoloških, društvenih i kulturnih rezultata i učinaka projekta Rijeka 2020 u naslovnoj godini;
  4. Kreiranje baze podataka rezultata i učinaka projekta EPK Rijeka 2020 koji su generirani nakon preuzimanja titule EPK;
  5. Razvijanje i implementacija okvira za otvoren i slobodan pristup podacima koji će poslužiti kao ostavština projekta.
Strategija razvoja kulture grada Zadra (2019)

O projektu

Koordinator projekta: Grad Zadar

Izvor financiranja: Grad Zadar

Trajanje projekta: 2/2019. – 9/2019. 

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica IRMO dionice projekta

Projekt je obuhvatio participativnu izradu Strategije kulture Grada Zadra, što podrazumijeva analitičku studiju stanja kulture u Zadru te određivanje vizije, ciljeva, specifičnih ciljeva, mjera i projekata uz Akcijski plan. Svrha projekta bila je osigurati funkcionalno poslovanje sektora kulture u Zadru koje će posredno djelovati kao jedan od pokretača razvoja grada. Osim toga, temeljem analize stanja određena je vizija razvoja kulture grada Zadra, definirani su ključni razvojni prioriteti u nadolazećem srednjoročnom razdoblju i pripremljen je jasan akcijski plan – uspostavljanje i osnaživanje sudjelovanja javnosti u razvoju kulture grada Zadra kroz partnerstvo, tj. uključivanje relevantnih aktera u proces izrade i provedbe Strategije, pridonošenje povećanju znanja i vještina stručnjaka gradske uprave i ostalih zainteresiranih dionika (javnih ustanova u kulturi grada, nezavisne kulturne scene, privatnih kulturnih i umjetničkih organizacija, samostalnih umjetnika itd.) za upravljanje kulturom kroz unapređenje strateškog planiranja i upravljanja te pripremu i provedbu projekata u području kulture. Rezultat je izrađena analitička Studija stanja kulture u gradu Zadru te dokument Strategije, što podrazumijeva strateško pozicioniranje kulture u širem društvenom okruženju, u smislu maksimalnog korištenja njezinog potencijala.

Edukacija – sudioničko upravljanje u kulturi u okviru projekta „Knjige naših ulica“ (2019)

O projektu

Kratki naziv projekta: Knjige naših ulica

Koordinator projekta: Udruga Lastin rep

Izvor financiranja: Udruga Lastin rep

Trajanje projekta: 1/2019. – 10/2019. 

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica IRMO dionice projekta

Realizirana je edukacija građana na temu sudioničkog upravljanja u kulturi. Projekt je obuhvaćao dva predavanja, tri radionice za izradu modela sudioničkog upravljanja u kulturi i sudjelovanje u jednom javnom predstavljanju načina implementacije modela. Cilj projekta bio je osnažiti kapacitete civilnog društva za sudioničko upravljanje u kulturi.

Mala barka 2 – Smjernice održivog turizma, Priča o pomorskoj baštini i Master plan razvoja pomorskog turizma s akcijskim planovima (2017-2018)

O projektu

Kratki naziv projekta: Mala barka 2

Koordinator projekta: Primorsko-goranska županija

Izvor financiranja: Primorsko-goranska županija, Interreg SI-HR

Trajanje projekta: 9/2017. – 1/2018.

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica IRMO dionice projekta

 

Projekt se bavi očuvanjem, zaštitom, promocijom i razvojem pomorske baštine pograničnog područja kroz turističku valorizaciju na načelima održivog turizma pomoću niza mjera (uređenje interpretacijskih centara, održavanje edukativno-pokaznih manifestacija, virtualni muzej i sl.) te razvoj zajedničkog turističkog proizvoda. U okviru projekta izrađena je Priča o pomorskoj baštini koja povezuje svih 7 projektnih destinacija (Krk, Rijeka, Izola, Piran, Rovinj, Nerezine i Mošćenička Draga) te Plan eksploatacije u turističke svrhe. Nakon toga, izrađen je Master plan te Akcijski planovi na hrvatskoj odnosno slovenskoj strani.

Stvaranje i upravljanje iskustvima u kulturnom turizmu (2017)

O projektu

Koordinator projekta: IRMO

Izvor financiranja: Međunarodni festival djeteta, Šibenik 

Trajanje projekta: 6/2017. – 7/2017. 

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica IRMO dionice projekta

 

Cilj projekta bio je okupiti domaće i međunarodne znanstvenike, stručnjake, kulturne i turističke djelatnike na međunarodnoj konferenciji u suradnji s Međunarodnim festivalom djeteta u Šibeniku, kako bi se prezentirali najnoviji trendovi u kulturno-turističkom poslovanju koji se tiču stvaranja doživljaja te upravljanja istima. Učinci se očituju u poboljšanom razumijevanju i primjeni najnovijih trendova u kulturno-turističkom poslovanju u praksi. Kao rezultat konferencije, potpisan je ugovor s izdavačem World Scientific za objavljivanje znanstvene knjige istog naslova.

Analiza tržišta elektroničkih publikacija upisanih u Knjigu pružatelja elektroničkih publikacija sukladno Zakonu o elektroničkim medijima (2017)

O projektu

Koordinator projekta: IRMO

Izvor financiranja: Agencija za elektroničke medije (AEM)

Trajanje projekta: 1/2017. – 4/2017. 

Suradnici na projektu

dr. sc. Paško Bilić, voditelj projekta

dr. sc. Jaka Primorac

Širenjem pristupa internetu u općoj populaciji elektroničke publikacije postaju važan izvor informacija. U Hrvatskoj televiziju koristi 83 posto populacije, a slijede internet (52 posto), radio (50 posto) i tisak (29 posto). Pristup internetu je porastao, čime se djelomično može očekivati i veća popularnost elektroničkih publikacija. Međutim, iz navedenih podataka ne možemo zaključiti koje se elektroničke publikacije najviše koriste u kojim segmentima populacije te na koji način one djeluju na medijskom tržištu u Hrvatskoj. Projekt je omogućio sistematiziranje i integriranje fragmentiranih informacija i istraživanja o ovom sektoru te pružito empirijski uvid u dosad neistražene aspekte tržišta elektroničkih publikacija. Publikaciji možete pristupiti ovdje

Plan upravljanja spomeničkim kompleksom Lazareti 2016.-2020. (2015)

O projektu

Koordinator projekta: Grad Dubrovnik

Izvor financiranja: Grad Dubrovnik 

Trajanje projekta: 8/2015. – 12/2015. 

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica IRMO dionice projekta

 

Cilj projekta bio je osigurati održivi razvoj samog kompleksa, a posredno i djelovati kao jedan od pokretača razvoja grada Dubrovnika. Svrha projekta bila je izrada plana upravljanja spomeničkim kompleksom koji zadovoljava kriterij održivosti u ekološkoj, kulturnoj, društvenoj, ekonomskoj, tehnološkoj i institucionalnoj domeni, što posredno pruža i temelje za općedruštveni lokalni razvoj. Rezultati su izrađen dokument plana upravljanja za spomenički kompleks Lazareti, tj. plan upravljanja Lazaretima, što podrazumijeva definiciju koncepta njegove najprikladnije uporabe, strateški marketinški plan, analizu troškova i koristi (CBA) te prijedlog mogućih modela upravljanja kompleksom.

Priprema kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020 (2014-2016)

O projektu

Koordinator projekta: Grad Dubrovnik

Izvor financiranja: Grad Dubrovnik 

Trajanje projekta: 10/2014. – 3/2016. 

Suradnici na projektu

dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, voditeljica IRMO dionice projekta

U razdoblju od listopada 2014. godine do kraja prosinca 2015. godine, IRMO tim sudjelovao je u svim fazama rada na pripremi kandidature Grada Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020., uključujući koordinaciju rada u prvoj fazi kandidature, izradu i reviziju plana rada u svim fazama, moderiranje i koordinaciju rada različitih stručnih tijela, rad s programskim koordinatorima i lokalnim Programskim inkubatorom, savjetovanje vezano uz pripremne radnje za izradu kandidacijske knjige, pisanje tekstova te recenzija i uređivanje prve i druge kandidacijske knjige te sudjelovanje u pripremi i prezentaciji projekta pred Panelom stručnjaka. U okviru projekta, IRMO je aktivno radio na implementaciji Strategije razvoja kulture, izradio je Akcijski plan za provedbu Strategije te je pokrenuo program jačanja kapaciteta lokalnog kulturnog sektora.

Strategija razvoja kulturnog turizma grada Rijeke (2014-2015)

O projektu

Koordinator projekta: Turistička zajednica grada Rijeke

Izvor financiranja: Turistička zajednica grada Rijeke

Trajanje projekta: 7/2014. – 1/2015. 

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica IRMO dionice projekta

Cilj projekta bio je odrediti viziju za strategiju razvoja kulturnog turizma grada Rijeke, definirati ključne razvojne prioritete u nadolazećem srednjoročnom razdoblju i pripremiti jasan akcijski plan, uspostaviti i osnažiti sudjelovanje javnosti u razvoju kulturnog turizma grada Rijeke, pridonijeti povećanju znanja i vještina ključnih aktera u području kulturnog turizma, intenzivirati međunarodnu suradnju i umrežavanje, pozicioniranje u europskom kulturno-turističkom kontekstu, poticati razvoj kulturnih industrija i suvremenog umjetničkog stvaralaštva, predložiti nove modele organizacije u kulturnom turizmu, s naglaskom na kulturni menadžment te mobilnost programa i ljudskih resursa, afirmirati kulturni identitet Rijeke u kontekstu suvremenog kulturnog i turističkog razvoja te uspostaviti sustavnu organizaciju i razvoj sektora kulturnog turizma grada Rijeke.

Izrada Strategije razvoja kulture grada Dubrovnika (2014)

O projektu

Koordinator projekta: Grad Dubrovnik

Izvor financiranja: Grad Dubrovnik 

Trajanje projekta: 2/2014. – 11/2014.

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica IRMO dionice projekta

 

Glavni cilj projektnog zadatka bio je temeljem analize stanja vezano za postojeću zakonsku regulativu i nalaze istraživanja koja su već prikupljena ili su u tijeku o kulturnim resursima Grada Dubrovnika, s dionicima u Gradu i širem okruženju, a u suradnji s radnom grupom Grada Dubrovnika, odrediti viziju razvoja kulture Grada, definirati ključne i specifične razvojne prioritete u nadolazećem srednjoročnom razdoblju i pripremiti akcijski plan. Također, cilj zadatka bio je uspostaviti i osnažiti sudjelovanje javnosti u razvoju kulture Grada Dubrovnika kroz partnerstvo, pridonijeti povećanju znanja i vještina stručnjaka gradske uprave i ostalih zainteresiranih aktera te afirmirati kulturni identitet Dubrovnika u kontekstu suvremenog kulturnog razvoja.

Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba (2012)

O projektu

Koordinator projekta: Grad Zagreb

Izvor financiranja: Grad Zagreb

Trajanje projekta: 7/2012. – 11/2012. 

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica IRMO dionice projekta

 

Glavni cilj projektnog zadatka bio je, temeljem prethodno napravljene analize sektora kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba predstavljene u studiji “Zagreb kao kulturni proizvod” (2010.), predložiti ciljeve i konkretne mjere koji će osnažiti sam sektor kulturnih/kreativnih industrija, doprinijeti gospodarskom razvoju grada temeljeno na kulturnim/kreativnim industrijama te pridonijeti njegovoj vidljivosti u međunarodnom okruženju. U tom smislu, plan donosi definicije, obuhvat i ulogu kulturnih/kreativnih industrija u razvoju grada, pravni okvir i opis EU politika u ovom području, ocjenu potencijala i okvirnu procjenu domaćeg i turističkog tržišta za kulturne/kreativne industrije te njihovu SWOT analizu. Završno, predložen je akcijski plan poticanja razvoja kulturnih/kreativnih industrija s ciljevima i mjerama za provedbu i vremenskim planom, s iskazanim pokazateljima ostvarenja po ciljevima i mjerama za praćenje i vrednovanje, nositeljima provedbe te s prikazom potrebnih financijskih sredstava i mogućih izvora za financiranje kao i načinom praćenja provedbe. Plan je komplementiran i primjerima europske prakse.

Istraživačka studija “Kulturna nit programa Kreativna Europa 2014.-2020" (2012)

O projektu

Koordinator projekta

Izvor financiranja: Europski parlament

Trajanje projekta: 6/2012. – 9/2012. 

Suradnici na projektu

dr. sc. Aleksandra Uzelac, voditeljica IRMO dionice projekta

U sklopu tendera za Multiple Framework Service Contract IP/B/CULT/FWC/2010-001 „External Expertise Services Relating to Culture and Education Policies” za LOT 4 (CULTURE), Europski je parlament u lipnju 2012. zatražio od IRMO-a izradu detailed briefing noteaCulture Strand of the Creative Europe Programme 2014-2020”. Za potrebe Vijeća za obrazovanje i edukaciju Europskog parlamenta u predstojećoj raspravi o implementaciji MFF-ovog višegodišnjeg financijskog okvirnog programa i strategiji EU 2020, napravljen je analitički dokument koji je poslužio kao dokument podloge za diskusiju. Zadatak dokumenta je bio kritički analizirati i procijeniti Komisijin prijedlog programa CREATIVE EUROPE PROGRAMME 2014-2020 te analizirati nedostatke i predložiti moguće promjene. Studija na 48 stranica pruža analitički i konceptualni komentar predloženog programa, s fokusom na analizu dijela koji se odnosi na kulturni sektor. U analizi su uzeti u obzir svi dostupni dokumenti i komentari na predloženi program iz službenih EU izvora, kao i od strane europskih kulturnih mreža i ostalih zainteresiranih dionika. Prikupljanje podataka i analiza napravljeni su tijekom lipnja i srpnja 2012. Tim za izradu studije uključivao je 3 autora: Colin Mercer, Nina Obuljen i Jaka Primorac. Aleksandra Uzelac bila je koordinator ovog projekta. Biserka Cvjetičanin i Ilona Kish dale su recenzentske komentare na tekst.

Istraživačka studija “Poticanje privatnih ulaganja u kulturni sektor" (2010-2011)

O projektu

Koordinator projekta

Izvor financiranja: Europski parlament

Trajanje projekta: 11/2010. – 7/2011. 

Suradnici na projektu

dr. sc. Aleksandra Uzelac, voditeljica IRMO dionice projekta

dr. sc. Vesna Čopič, glavna istraživačica

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić

dr. sc. Jaka Primorac

dr. sc. Ana Žuvela Bušnja

dr. sc. Andrej Srakar

U okviru „External Expertise Services Relating to Culture and Education Policies“ Lot 4 (Culture), (ugovor IP/B/CULT/FWC/2010-001) Europski je parlament zatražio od IRMO-a izradu istraživačke studije „Encouraging Private Investment in the Cultural Sector”. Studija „Encouraging Private Investment in the Cultural Sector” je na 126 stranice (+ dodaci) dala pregled trendova privatnog ulaganja u kulturu u 27 zemalja EU te usporedbu sa situacijom u SAD-u. Podaci su prikupljeni putem upitnika poslanog ministarstvima kulture u zemljama članicama EU, kao i uvidom u postojeće dostupne izvore podataka te studije Arts and Bussiness organizacija u Europi. U studiji je razrađena klasifikacija „mixed funding economy“. Istražene su motivacije ulagača, sponzora ili donatora za ulaganje u kulturu, kao i postojeće prepreke na koje oni nailaze. Dan je pregled postojećih mehanizama i mjera koji se koriste u zemljama EU za poticanje privatnog ulaganja u kulturu. Izrađeno je 5 studija slučajeva (Italija, Nizozemska, Poljska, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo) koje daju uvid u različite postojeće nacionalne sustave i načine na koje svaka od zemalja potiče privatno ulaganje u kulturu i tako pružaju dublji uvid u istraživanu problematiku. Napravljena je usporedba sa sustavom u SAD-u i situacijom u kojoj se tamo nalaze kulturne organizacije. Na temelju identificiranih podataka dane su smjernice Europskom parlamentu kako je moguće unaprijediti situaciju u EU zemljama. Studija je dostupna na stranici www.europarl.europa.eu/studies. Prevedena je na francuski i njemački, a sažetak studije preveden je na sve službene jezike EU. Istraživački tim za izradu studije sastojao se od 6 suradnika iz Hrvatske i Slovenije: Aleksandra Uzelac, koordinator projekta; Vesna Čopič, glavni istraživač; Daniela Angelina Jelinčić; Jaka Primorac, Ana Žuvela Bušnja i Andrej Srakar, a suradnja je ostvarena i s nizom vanjskih suradnika.

Strategija razvoja muzejske djelatnosti Dubrovačkih muzeja (2010)

O projektu

Koordinator projekta: Grad Dubrovnik

Izvor financiranja: Grad Dubrovnik

Trajanje projekta: 5/2010. – 7/2010. 

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica IRMO dionice projekta

Rezultati projekta predlažu razvoj muzejske djelatnosti u gradu Dubrovniku u okviru Javne ustanove Dubrovački muzeji Dubrovnik te ju pozicioniraju prema ostalim javnim muzejskim ustanovama i cjelokupnom kulturnom sektoru Grada Dubrovnika.

Izrada Strategije kulturnog razvoja grada Dubrovnika – savjetničke usluge za 1. fazu izrade Strategije razvoja kulture grada Dubrovnika (2010-2011)

O projektu

Koordinator projekta: Grad Dubrovnik

Izvor financiranja: Grad Dubrovnik

Trajanje projekta: 2/2010. – 3/2011. 

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica IRMO dionice projekta

Glavni cilj projektnog zadatka bio je prikupljanje podataka za analizu stanja potrebnih za izradu Strategije razvoja kulture grada Dubrovnika. Tijekom provedbe projekta obavljeni su sljedeći poslovi: analiza postojećeg stanja u kulturnom sektoru Grada Dubrovnika, analiza, priprema i izrada dokumentacije za osnivanje kulturnih vijeća Grada Dubrovnika, analiza, priprema i izrada materijala za projekt urbane revitalizacije spomeničke cjeline kompleksa Lazareti, savjetovanje u kulturnom planiranju projekata na području Grada Dubrovnika, u planiranju proračunskih izdvajanja za sektor kulture Grada Dubrovnika, u usmjeravanju i optimizaciji komunikacije između lokalne uprave i lokalnog kulturnog sektora te s Ministarstvom kulture RH, analiza, priprema i izrada plana gospodarskog korištenja spomeničkog objekta Revelina, kao i mnogi drugi. Projekt je uključivao i obvezu sudjelovanja sa stručnim prezentacijama i tumačenjima rezultata projekta.

Studija "Zagreb kao kulturni proizvod" (2010)

O projektu

Koordinator projekta: Grad Zagreb

Izvor financiranja: Grad Zagreb

Trajanje projekta: 2/2010. – 10/2010. 

Suradnici na projektu

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica IRMO dionice projekta

 

Studija se fokusirala na istraživanje kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba i to na dvije razine: s potencijalom ostvarivanja profita (1), odnosno s potencijalom kreiranja prepoznatljivosti grada (2). Ciljevi Studije su kratkoročni i dugoročni. Prvi podrazumijevaju definiranje suvremenih ključnih elemenata kulturne identifikacije Zagreba koji mogu utjecati na njegovu međunarodnu prepoznatljivost, odnosno poslužiti kao ključna točka za turističku privlačnost i prodaju te kompetitivnu prednost na turističkom tržištu (brendiranje), kao i pružanje drugačije percepcije o ulozi i definiciji sektora kulturnih/kreativnih industrija. Drugi se odnose na postavljanje temelja kulturnog planiranja u Zagrebu te strateškog postavljanja javne uprave prema sektoru kulturnih/kreativnih industrija, uspostavljanja seta kriterija („identitetski indeks”) za identitetski sustav grada Zagreba te uključivanja kulturnih/kreativnih industrija u cjelokupni kulturni sektor Zagreba.