CULTURELINK – Centar za istraživanje kulturne politike, razvoja i suradnje

Cilj Centra CULTURELINK s jedne strane uključuje dodatno proširivanje i razvoj nacionalnih i međunarodnih suradnji članica Odjela za kulturu i komunikacije u procesima istraživanja kulture, kulturnih politika i održivog kulturnog razvoja gradeći pritom kontinuirani kredibilitet i prisutnost te prepoznatljivost kvalitete istraživačkog djelovanja Odjela za kulturu i komunikacije i IRMO-a na međunarodnoj razini. Time se ujedno afirmira i revitalizira vodeća uloga IRMO istraživača na polju istraživanja kulture, održivog kulturnog razvoja i kulturnih politika na nacionalnom planu. S druge strane, cilj Centra CULTURELINK je formalizirati postojeće istraživačko nasljeđe IRMO-a te kapitalizirati višedesetljetni angažman u koordiniranju Svjetske Mreže Culturelink (culturelink.org) za istraživanje i suradnju u području kulturnog razvoja, koja je od svog osnutka 1989. godine okupljala više od 2000 institucionalnih članova sa svih kontinenata.

Svjetska mreža Culturelink bila je preteča mrežnih organizacija u kulturi i predvodnica u istraživanjima globalnih kulturnih politika, kulturnog razvoja, kulturnih identiteta, kulturne raznolikosti, digitalne kulture, međunarodnih kulturnih odnosa i interkulturne komunikacije. Unutar tridesetogodišnjeg postojanja, u sklopu aktivnosti mreže CULTURELINK objavljen je niz međunarodno priznatih znanstvenih publikacija, organizirane su brojne međunarodne znanstvene i stručne konferencije i skupovi, dok je u sklopu serije seminara obrazovan niz stručnjaka i stručnjakinja iz područja kulturnih politika, razvoja i suradnje. Širok opseg međunarodnog djelovanja, velika mreža međunarodnih suradnika i suradnica, uključenost u međunarodne rasprave o kulturnom sektoru kroz suradnju sa nizom mreža i organizacija (UNESCO, Culture Action Europe, ENCATC, IFACCA, COMPENDIUM, itd.), omogućuje novo ustrojenom centru dobre temelje za daljnji nastavak rada. Centar doprinosi širenju znanstvenih spoznaja prikupljenih kroz istraživačke aktivnosti na globalnoj razini, kao i na privlačenju inovativnih (mladih) znanstvenika i znanstvenica iz zemlje i svijeta.

Kroz osnutak CULTURELINK centra izvrsnosti, koji se temelji kako na tridesetogodišnjoj akumulaciji znanja na Odjelu, tako i na kontinuiranoj otvorenosti novim temama, proučavanju relevantnih recentnih društvenih promjena te na davanju temelja za kontinuirano proučavanje etabliranih pravaca istraživanja u području kulturnog razvoja, održivih praksi i politika, želi se dati organizacijski i infrastrukturni okvir za kontinuirano i održivo istraživačko okruženje i bolju vidljivost rezultata IRMO istraživanja u kulturnoj i akademskoj javnosti. Istraživanja kulture i kulturne politike te stručno i znanstveno bavljenje temama iz tih područja intenziviralo se kroz zadnjih nekoliko desetljeća na globalnoj razini, a pitanja kulture i održivosti kulturnog razvoja postala su važna istraživačka tema u društvenim i humanističkim znanostima. Centar CULTURELINK se kroz interdisciplinarnu međunarodnu znanstvenu i stručnu suradnju na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini zalaže za artikuliranje kulture kao javnog, sve dostupnog dobra koje nije reducirano na instrumentalnu ulogu ‘dodane vrijednosti’ drugim područjima poput gospodarstva, ekonomije, političkih odnosa itd. U tom smjeru, CULTURELINK svojim dinamičnim radom nastoji doprinositi razumijevanju kulturne politike kao samostalnog područja javnih politika te njeguje kritički pristup u istraživanju kulturnih praksi i iznalaženju održivih obrazaca kulturnog djelovanja. U skladu sa nasljeđem rada Svjetske mreže Culturelink, Centar CULTURELINK potiče globalni kulturni dijalog kroz promociju znanja iz lokalnih, perifernih i marginaliziranih konteksta. To se posebno odnosi kako na revitalizaciju tako i nove uspostave međunarodne suradnje s akterima iz europske (polu)periferije, globalnog juga, kao i fokus na podzastupljene društvene skupine, kulturne prakse i nove tendencije u razvoju kulture i kulturnih politike koja proizlaze iz tzv. podređenih pozicija.

Uz znanstveno preispitivanje tema koja su već zastupljene u obuhvatu rada Odjela za kulturu i komunikacije, a u smjeru održavanja i daljnjeg razvoja naslijeđa CULTURELINKA, koja je prema nekim autorima, kao što je Milena Dragičević-Šešić, oblikovala i ‘Zagrebačku školu kulturnih politika’, Centar će u svoj istraživački opus uključiti teme koje određuju aktualnost i perspektive kulture, održivog kulturnog razvoja i kulturnih politika na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Fokus Centra u narednom razdoblju će uključivati sljedeće teme:

Održive kulturne politike

• aktualnost i perspektive kulture, kulturnog razvoja, kulturnih politika (npr. Matanovac Vučković, Uzelac, i Vidović (ur.), 2022)
• relacijska i teritorijalna priroda kulturnih politika (npr. Volkering, 2001; McCann i Ward, 2011; Bell i Orozco, 2023)
• uloga kulture u pružanju odgovora na globalne izazove poput zelene i digitalne tranzicije (npr. Hristova, Dragičević Šešić i Duxbury (ur.) 2015; Maxwell i Miller, 2017; Uzelac i sur., 2016; Vidović i Žuvela, 2022; Žuvela i Vidović, 2023)
• razmatranje koncepta održivosti kulture, kulturne održivosti, održivosti za/u kulturi te kulture kao četvrtog stupa održivog razvoja i uvrštavanja kulture u ciljeve održivog razvoja (SDGs) (Kangas, Duxbury i De Beukelaer, 2017; Isar, 2017; Primorac, 2020; Throsby, 2017)

Kulturna raznolikost, kulturna prava, održivi kulturni razvoj

• preispitivanje koncepta kulturne raznolikosti u kontekstu intenzivnih društvenih promjena uslijed ratova, migracija, krize demokracije (npr. De Sousa Santos, 2005; Ercan i Gagon, 2014)
• novi oblici upravljanja u kulturi koji osiguravaju i promiču raspodjelu moći kroz participaciju, uključivanje i dostupnost (npr. Žuvela, 2021.; Žuvela, 2020.; Vidović i Žuvela, 2018)
• pitanja demokratizacije procesa kulturne politike u svim ciklusima s naglaskom na proučavanje paradigme kulturne demokracije (npr. Gray, 2012; Gross iWilson, 2018; Hadley, 2018; Hadley i Belfiore, 2018)
• položaj umjetnika i kulturnih radnika te transformacija kreativnog rada (Banks,2017, Hesmondhalgh i Baker 2011; Neil, 2029; McRobbie, 2016; Praznik 2023, Primorac, 2021)

Razvojne perspektive digitalizacije i digitalne transformacije u kulturi

• održiva digitalna transformacija kulturnog i audiovizualnog sektora (Uzelac i Lovrinić Higgins, 2022; Massi, Vecco i Lin (ur.), 2021; Nieborg i Poell, 2018, Poell i sur, 2021) i izazovi koje razvoj u području digitalnih tehnologija (primjerice umjetne inteligencije) postavlja za područje kulturne produkcije, distribucije i recepcije.
• adekvatnost konceptualnih okvira kulturnih politika u svjetlu mijena suvremenih kulturnih praksi te otvaranje problematizacije digitalnih kulturnih politika na međunarodnoj i nacionalnoj razini (Mangset, 2020; Hylland i Primorac, 2023; Uzelac, Primorac i Lovrinić Higgins, 2023; Uzelac 2017)

Tematski okvir rada Centra jednim dijelom ostaje otvoren kako bi se mogle uključiti aktualne teme i pristupi u suradnji s partnerima Centra.

Vijesti