Međunarodni kompetitivni projekti
CRESCINE - Povećanje međunarodne konkurentnosti filmske industrije na malim europskim tržištima (2023-2026)
IRMO je jedan od 26 partnera u konzorciju koji zajednički provodi CRESCINE, OBZOR Europa projekt, koji kroz svoja istraživanja i aktivnosti teži povećati konkurentnost filmske industrije u malim zemljama u Europi i poboljšati međunarodnu cirkulaciju filmova i ostalih audiovizualnih sadržaja koji dolaze s malih europskih tržišta. Ovaj trogodišnji projekt znanstveno-istraživačkog tipa RIA (Research and Innovation Action) koordinira Sveučilište Lusófona iz Portugala te uključuje partnere iz akademske zajednice i filmske industrije. Orijentiran je na direktnu suradnju s filmskom zajednicom i na izradu javnopolitičkih preporuka za poboljšanje rada filmske industrije u Europi. Cilj projekta CRESCINE jest doprinijeti ne samo povećanju konkurentnosti nego i kulturne raznolikosti europske filmske industrije. To će se postići razumijevanjem, uključivanjem, osnaživanjem i konačnom transformacijom malih europskih tržišta, polazeći od istraživanja i pilotiranja u sedam zemalja (Belgija (Flandrija), Danska, Estonija, Hrvatska, Irska, Litva i Portugal). Zbog njihove „malenosti”, na ovim tržištima jasnije je vidljivo ono što predstavlja prepreke, ali i ono što pokreće filmske djelatnosti, što bi trebalo uzeti u obzir i kod drugih zemalja koje se ne istražuju u ovom projektu. Kako bi se povećala konkurentnost europske filmske industrije, CRESCINE će se sustavno baviti cijelim ekosustavom filmske proizvodnje, distribucije i potrošnje kako bi kroz provedene analize i predviđene alate doprinio stvaranju inovativnog pristupa na svim razinama lanca vrijednosti, od politika do načina upravljanja podacima i analitike, proizvodnih poslovnih modela i načina distribucije. CRESCINE će razviti nove alate, metode i strateške pristupe koji se grade na konceptu malenosti i pozitivnih mogućnosti koje ona podrazumijeva za ukupnu konkurentnost europske filmske industrije. Projekt će se baviti svim očekivanim ishodima kroz prizmu odabranih malih europskih filmskih tržišta koja predstavljaju većinu filmskih tržišta u Europskoj uniji. Temeljem dobivenih rezultata će uspostaviti inovativni model analize i prikupljanja podataka kroz čitav lanac vrijednosti filmske industrije, putem suvremenih analitičkih modela za prikupljanje podataka iz kvalitetnih izvora. Istraživački nalazi rezultirat će inovativnim rješenjima i testiranjima novih alata, politika, poslovnih modela ili shema financiranja, kao i zelenih strategija. Navedene aktivnosti doprinijet će ukupnom utjecaju projekta i njegovoj sposobnosti da filmskoj industriji predstavi nove alate, preporuke i smjernice te da iskoristi rezultate koji će omogućiti transformaciju filmske industrije ne samo na malim europskim tržištima nego i šire.
Rad CRESCINE projekta organiziranje kroz osam radnih paketa koji se međusobno prožimaju u iterativnom procesu, čiji je zajednički nazivnik fokus na izazove i mogućnosti odabranih šest malih europskih filmskih ekosustava koji predstavljaju sedam malih europskih zemalja. Prvi radni paket (WP1) bavi se upravljanjem projektom, dok je drugi (WP2) fokusiran na upravljanje i analizu skupa kvantitativnih podataka u projektu. Treći radni paket (WP3) pružit će komparativnu analizu filmskih tržišta, dok će se peti i sedmi radni paket usredotočiti na analizu dinamika prisutnih kroz cijeli lanac vrijednosti te na analizu preferencija korisnika/gledatelja. Četvrti radni paket (WP4) identificirat će i pilotirati inovativne, skalabilne i održive poslovne modele, dok će osmi radni paket upotrijebiti rezultate iz prethodnih radnih paketa kako bi se predložile preporuke za daljnji razvoj filmske industrije, te kako bi se diseminirali projektni rezultati.
Odjel za kulturu i komunikacije IRMO-a sudjeluje u pet radnih paketa (WP1, WP3, WP5, WP7 i WP8), gdje će uz istraživačke aktivnosti rad također uključivati i direktnu komunikaciju i razmjenu s filmskom industrijom u Hrvatskoj koja će se ostvariti prvenstveno kroz suradnju s pridruženim CRESCINE projektnim partnerima Zagreb Film Festivalom i Propeler Filmom, ali i drugim dionicima iz područja audiovizualnih djelatnosti.
U projektnom konzorciju sudjeluju: Sveučilište Lusófona, Portugal (koordinator projekta); Storytek Lab, Estonija; SOGOFIF, Francuska; Sveučilište u Tallinnu, Estonija; CINETOSCOPIO, Portugal; Sveučilište u Aarhusu, Danska; Aarhus Kommune, Danska; Tehnološko Sveučilište Munster (MTU), Irska; Institut za umjetnost, dizajn i tehnologiju u Dun Laoghaireu (IADT), Irska; Institut za razvoj i međunarodne odnose – IRMO, Hrvatska; Slobodno sveučilište u Briselu (VUB), Belgija; Baltički filmski i kreativni tehnološki klaster (BFCT), Litva; Zaisan B.V. (Europechain), Nizozemska; DAIN Studios, Njemačka; Lumiere izdavaštvo, Nizozemska; Europska filmska akademija (EFA), Njemačka.
U radu projektnog konzorcija također sudjeluju i pridruženi partneri koju uključuju profesionalna udruženja i aktere iz industrije, kako iz Europe tako i SAD-a: Cine-Regio (Belgija), Fonden Creative Business CUP (Danska), Screen Producers Ireland (Irska), European Film Agency Directors – EFAD, Animation Ireland (Irska), Europe Analytica Limited, (UK), Online Film Financing – OLFFI, International Cinema Technology Association (SAD). Iz Hrvatske su pridruženi projektni partneri Zagreb Film Festival te Propeler Film.
MTaV - Više od sela - Interreg Centar Europe (2023-2026)
U srednjoj Europi otprilike 30% ljudi živi u ruralnim područjima, što znači da kvaliteta života gotovo jedne trećine ljudi u srednjoj Europi ovisi o kvaliteti i stupnju ruralnog razvoja, kao i uvjetima za razvoj ruralnih malih i srednjih poduzeća. U tom smislu, bez obzira na državu, većina ruralnih područja u srednjoj Europi još uvijek zaostaje i susreće se s nizom problema, poput niske razine poduzetništva i digitalizacije, odljeva uglavnom mladih i starenja stanovništva. Cilj projekta „More than a Village“ (Više od sela) jest testirati i razviti različite modele pametnog sela u kontekstu regije srednje Europe koji će povećati atraktivnost ruralnih područja i stvoriti povoljne uvjete za lokalna poduzeća. Iskorištavanjem potencijala ruralnih regija, cilj projekta je stvoriti nova radna mjesta, stabilizirati ruralno stanovništvo i ojačati gospodarsku otpornost neurbanih područja. Inovativnost projekta leži u samoj inovativnosti pristupa pametnom selu koji još uvijek nije raširen u srednjoj Europi. Glavni rezultati projekta su: 1) zajednička strategija o tranziciji pametnih sela, praćena akcijskim planovima za odabrane teritorije, 2) tri pilot akcije koje se sastoje od testiranja različitih modela pametnih sela, 3) zajednička rješenja koja će se primjenjivati u ruralnim područjima u srednjoj Europi i šire.
Izravni korisnici ovih rezultata su mala poduzeća, lokalne zajednice, lokalne vlasti, aktivne nevladine organizacije, lokalne akcijske grupe i drugi dionici, koji će imati koristi od instrumenata pametnog sela za poboljšanje atraktivnosti i konkurentnosti ruralnih područja. Problemi vezani uz poboljšanje atraktivnosti i razvoja ruralnih područja složeni su i specifični za svih 5 zemalja koje sudjeluju u projektu (PL, HU, SI, HR i IT), stoga će transnacionalna suradnja pomoći u razmjeni iskustava i pronalaženju zajedničkih rješenja.
platEU - Javne politike Europske unije i platformizacija kulturnog i audiovizualnog sektora (2020-2022)
Projekt „Javne politike Europske unije i platformizacija kulturnog i audiovizualnog sektora (platEU)“ dvogodišnji je Jean Monnet projekt orijentiran na razmjenu znanja o utjecaju javnih politika Europske unije na platformizaciju kulturnog i audiovizualnog sektora. Projekt se sastojao od organizacije različitih tipova događanja, razvitka komunikacijske platforme te pripreme tematskog broja znanstvenog časopisa. Uz poslijediplomski tečaj na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, organiziran je i masterclass u Zagrebu u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti (ADU); tri predavanja/debate u suradnji s partnerskim organizacijama u Rijeci, Zadru i Zagrebu; početni (kick-off) i završni (wrap-up) događaj u Zagrebu te radni sastanci i umrežavanja. Opći cilj projekta bio je doprinos suradnji i umrežavanju akademske zajednice, kulturnih te medijskih radnika_ica i donosioca odluka koji su odgovorni za implementaciju različitih EU instrumenata, agendi i strategija o utjecaju online platformi na kulturni i audiovizualni sektor, pri čemu je fokus rasprava bio usmjeren na ulogu javnih politika Europske unije u tom području. Uz organizaciju različitih tipa događanja usmjerenih na odabrane ciljane skupine (studentska populacija, nevladine organizacije, donosioci odluka te šire građanstvo) projekt je bio usmjeren i na izgradnju komunikacijsko-informacijske platforme gdje su dostupni relevantni istraživački materijali i web resursi na temu projekta. Završni rezultat rada na ovom projektu je objava posebnog broja časopisa Medijske studije na temu platformizacije koji je dostupan online u otvorenom pristupu.
Rapids and backwaters - Digitalne kulturne politike i digitalna transformacija kulturnog sektora (2020-2023)
Digitalna transformacija kulturnog i AV sektora te društva u cjelini promijenila je područje kulturne produkcije. Prag za stvaranje i distribuciju smanjen je, a ulazni troškovi za proizvodnju i/ili distribuciju kulturnih sadržaja vrlo su niski, zahvaljujući jeftinoj i široko dostupnoj digitalnoj tehnologiji. Takav se razvoj može shvatiti kao prijetnja profesionalizmu ili kao demokratski blagoslov koji svima omogućuje da se uz niske troškove uključe i dijele svoju kreativnost. Cilj projekta Rapids and backwaters bio je istražiti kako digitalizacija utječe na različite vrste generiranja vrijednosti u području kulturne proizvodnje, kao i na koji su se način zakonodavstvo i regulativa – autorsko pravo i kulturna politika – prilagodili digitalnoj proizvodnji i distribuciji kulture. Budući da se temeljna logika kulturne politike i autorskog prava temelji na analognoj i/ili materijalnoj proizvodnji i distribuciji kulturnih izričaja, digitalizacija predstavlja izazov za kulturnu politika općenito, a posebno za autorska prava. Autorsko pravo i prava intelektualnog vlasništva općenito u sve su većoj mjeri sastavni dio takvih politika. Kulturna politika nužno je orijentirana na vrijednost; utvrđivanje tržišnih neuspjeha, osiguravanje proizvodnje, subvencioniranje distribucije i potrošnje, osiguravanje stvaranja, širenja i uvažavanja kulturne vrijednosti. Mješavina vrijednosti sadržanih u bilo kojoj kulturnoj politici varira prema nacionalnom modelu takve politike i prevladavajućoj političkoj ideologiji, ali se obično sastoji od ekonomske i negospodarske vrijednosti. Ukratko, glavna razlika između sustava kulturne politike sastoji se u snazi nepovjerenja tržišta u proizvodnju i raspršivanje kulture kvalitete. To znači da su kulturna politika i kulturna proizvodnja obilježene dvostrukim skupom vrijednosti jer su kulturni proizvodi istovremeno i roba i simbolički objekti koji imaju i ekonomsku i kulturnu vrijednost. Glavna istraživačka pitanja koje je projekt postavio su kako su se proizvođači i kreatori politika prilagodili digitalnoj transformaciji, na koje je sve načine digitalizacija utjecala na stvaranje vrijednosti i tokove prihoda za kulturne radnike te kakve bi promjene bilo potrebno napraviti u sustavu autorskih prava i u kulturnim politikama općenito kako bi se prilagodilo novoj realnosti koja je proizašla iz digitalne transformacije sektora i društva. Kako bi odgovorio na ta pitanja, projekt je kombinirao analizu politike, ekonomije i prakse kroz pet integriranih radnih paketa. IRMO tim sudjelovao je u istraživačkim aktivnostima u okviru dvaju radnih paketa: radni paket 1. Knowledge and policy state of the art. Data collection, literature and policy review, data mining te radni paket 5. Adaptation or abdication? National cultural policy adaptation to a digital turn. U okviru trogodišnjeg rada napravljen je iscrpan pregled literature te analitički pregled postojećih politika za kreativnu ekonomiju u Europi i Hrvatskoj s naglaskom na njihovu adaptaciju prema „digitalnim politikama“. Kao rezultat mapiranja stanja u svih sedam zemalja, u suautorstvu svih partnera, tijekom 2022. priređen je znanstveni članak (Vol. 30, Issue 1). Završni rezultati ovog projekta objavljeni su u znanstvenoj knjizi koja objavljena u izdanju Routledgea (2024), a koju su uredili Ole Marius Hylland i Jaka Primorac. Knjiga je dostupna u otvorenom pristupu te objedinjuje studije slučaja o digitalnim kulturnim politikama u sedam europskih zemalja (Hrvatska, Norveška, Njemačka, Švicarska, Švedska, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo), analizu politika na razini Europske unije i poglavlja koja predstavljaju korišteni teorijski okvir te komparativnu analizu studija slučaja. Poglavlje koje analizira digitalnu kulturnu politiku u Hrvatskoj napisale su Aleksandra Uzelac, Jaka Primorac i Barbara Lovrinić Higgins. Ole Marius Hylland i Jaka Primorac su u suautorstvu napisali uvodna i komparativna poglavlja u knjizi.
Inovacije u održivom turizmu EUSAIR-a za TSG4 (2020-2022)
Projekt se bavio praćenjem procesa razvoja inovacija u održivom turizmu kroz provedbu projekata na području EUSAIR-a uz izradu preporuka za EUSAIR. Godišnja izvješća prate inovacije u uspostavljanju turističke politike na razini EUSAIR-a, odnosno inovacije koje podrazumijevaju upravljanje destinacijama te koherentnost i sinergiju utjecaja inovacija na turističku industriju u problemskim područjima:
- Inovacija i inovativnih procesa u tržišnom pozicioniranju i promociji održivog turizma EUSAIR destinacija: a) trendovi i korisnici – inovacije u istraživanju i pristupu korisnicima; b) nove tehnologije u funkciji vidljivosti i promocije;
- Inovacija i inovativnih procesa u upravljanju EUSAIR destinacijama – u planiranju i stimulaciji: a) strukturnih sadržaja destinacija – održivom korištenju, evaluaciji , prezentaciji, i interpretaciji prirodnih i kulturnih atrakcija; b) u infrastrukturnim sadržajima destinacija (smještaju, ugostiteljstvu, prometu, informativnim sadržajima, novim tehnologijama u primjeni…), c) u potpornim sadržajima destinacija (aktivnostima u destinacijama); d) u odnosima s lokalnom zajednicom (participativni i interaktivni modeli suradnje…)
- Planiranja i stimulacije inovativnih procesa razvoja poslovnih modela i proizvoda održivog turizma na području EUSAIR-a: a) inovacije u području poduzetničkih inicijativa i razvoja poduzeća; b) inovacije u području razvoja proizvoda; c) inovacije u tehnološkoj podršci poslovnim modelima; d) inovacije u obrazovanju za turizam.
Cilj projekta bio je sistematizirati znanja u području inovacija u turizmu, kako bi ih se povezalo s temom inovacija na ostalim tematskim područjima EUSAIR-a za inovativni razvoj cijelog područja. Rezultati projekta uključuju razvoj smjernica s preporukama inovacija u uspostavljanju turističke politike.
ForHeritage: Izvrsnost za integrirano upravljanje baštinom u Srednjoj Europi (2020-2022)
Projekt se bavi primjenom specifičnih inovativnih modela revitalizacije baštine (npr. integrirani planovi upravljanja, uključivanje građana, financijski instrumenti, javno-privatno partnerstvo, cirkularna ekonomija) na konkretne lokacije. Ti su modeli razvijeni u okviru prethodnih projekata financiranih u okviru programa Interreg CE (RESTAURA, FORGET HERITAGE, IFISE, CLIC), ali ih nije bilo moguće primijeniti. Kroz top-down pristup, modeli revitalizacije će se primijeniti kroz ovaj projekt. Najvažniji aspekt revitalizacije baštine kojim se projekt bavi tiče se socio-ekonomskog upravljanja kulturnim dobrima kako bi se povećali upravljački kapaciteti odgovornih lokalnih dionika. U projektu sudjeluje 8 partnera iz 4 zemlje (Hrvatska, Italija, Poljska i Slovenija), pri čemu u svakoj zemlji sudjeluje jedna lokalna/regionalna jedinica lokalne samouprave uz još jednu organizaciju. Iz Hrvatske, pored IRMO-a, u projektu sudjeluje i Grad Rijeka. Primjena rezultata isključivo na lokalnoj razini dosad se pokazala nižom od očekivanja pa se očekuje da će transnacionalna suradnja kroz ovaj projekt pokazati značajnije rezultate. Uloga IRMO-a u projektu jest: voditelj radnog paketa T1 – revizija i usklađivanje postojećih alata (Priručnik za kapitalizaciju tim znanjima) i izrada priručnika za njihov transfer, (E4H toolset) koji će se primjenjivati na pilot akcijama. Cilj projekta je sistematizirati znanja iz prethodnih projekata financiranih iz Interreg CE programa i primijeniti ih na pilot akcije u 4 projektne zemlje. Svrha projekta je popuniti prazninu u području socio-ekonomskog upravljanja baštinom koja je prisutna u većini zemalja Centralne Europe, što će se postići putem konkretnih pilot akcija, odnosno obrazovnim aktivnostima. Očekivani rezultati projekta uključuju izradu alata za učinkovito socio-ekonomsko upravljanje kulturnim dobrima koji će se implementirati kroz konkretne pilota akcije na 4 lokacije. Uz to, predviđa se i održavanje serije regionalnih, odnosno nacionalnih obrazovnih tečajeva u području održivosti kulturne baštine. Očekivani učinak u tom smislu vidi se u većem broju objekata kulturne baštine kojima se upravlja prema načelima održivosti.
SoPHIA – Društvena platforma za holističku procjenu utjecaja baštine (2020-2021)
Cilj Obzor 2020 projekta „SoPHIA – društvena platforma za holističku procjenu učinaka baštine“ (2020-2021) bio je odrediti najbitnije izazove i prilike u području kulturne baštine kako bi se doprinijelo razvoju strateških i integriranih Europskih politika te, na temelju analiza i kolektivnog promišljanja znanstvenika, kulturnih djelatnika i policy makera o kvaliteti „intervencija“ kulturne baštine u urbanim okruženjima i u povijesnom okolišu, razviti model holističke procjene utjecaja intervencija kulturne baštine koji uključuje više različitih čimbenika vrednovanja, kao i razviti s tim povezane odgovarajuće indikatore i standarde.
Projekt SoPHIA uključuje niz konkretnih ciljeva i zadataka, a osmišljen je kao platforma koja omogućava interakciju i dinamičan rad u identifikaciji i formuliranju važnih tema i pitanja koja se trebaju riješiti u daljnjim istraživačkim inicijativama, politikama i praksama, a odnose se na „intervencije“ u kulturnoj baštini. Projekt je tako direktno pridonio istraživanjima vezanim za razumijevanje utjecaja „intervencija“ kulturne baštine i procesa koje te intervencije mogu generirati, a sekundarno je utjecao i na sam postupak kojim se te teme identificiraju i način na koji im se pristupa. Takav se učinak, međutim, ne ograničava samo na akademsku zajednicu, već se usklađuje sa širim dionicima te razmatra stvaranje prostora za koheziju i solidarnost među građanima. Projekt se odnosi na razumijevanje i percepciju raznolike europske kulturne baštine te javne kulturne vrijednosti i u fokusu ima održivost i otpornost kulturne baštine. Očekivanje je bilo da će rezultati projekta doprinijeti široj raspravi o prikladnosti postojećih modela procjene učinaka planova, programa i projekata u području kulturne baštine.
SoPHIA model nastao je kao rezultat istraživanja koje je uključilo opsežan pregled literature o postojećim istraživanjima i politikama vezanima za procjene učinaka i najboljih praksi povezanih s intervencijama na kulturnoj baštini na području EU te su identificirani nedostatci i glavna pitanja povezana s metodama procjene učinaka intervencija u području kulturne baštine. Predloženi model pruža prilagodljivi konceptualni i praktični okvir koji može zadovoljiti potrebe različitih korisnika te može koristiti različitim akterima koji sudjeluju u procesima vezanim za intervencije na kulturnoj baštini, poput donositelja odluka i ulagača, uprava i djelatnika ustanova u kulturi, korisnika i svih građana.
U isporukama projekta protumačen je koncept procjene učinka i njegova primjena u području kulturne baštine te su razrađene praktične i metodološke upute bitne za uvođenje cjelovitog pristupa procjene učinka u svakodnevnu praksu. Cilj je bio djelatnicima u sektoru kulture i široj javnosti omogućiti dubinsko sagledavanje učinka intervencija, posebice s obzirom na održivost i otpornost kulturne baštine. SoPHIA model pruža novi pristup vrednovanju višedimenzionalnih i cjelovitih učinaka intervencija u području kulturne baštine. Na taj način, on predstavlja koristan alat za donošenje razvojnih odluka, a moguće ga je prilagoditi različitim kontekstima, uzimajući u obzir različita gledišta korisnika, kao i raznovrsne intervencije koje treba vrednovati. Osim SoPHIA modela, u okviru projekta izrađene su smjernice za buduće javne politike i operativne programe EU, s preporukama za potporu budućem djelovanju EU u provedbi i širenju zajedničkog standarda za cjelovitu procjenu učinaka intervencija na kulturnoj baštini na području Europe.
U konzorciju projekta SoPHIA sudjelovalo je 7 partnera: Universita Degli Studi Roma Tre – Roma3 – koordinator konzorcija (Italija), Fundació Interarts per a la cooperació cultural internacional – Interarts (Španjolska), Stichting European Museum Academy – EMA (Nizozemska), EDUCULT – Denken und Handeln in Kultur Und Bildung (Austrija), National Technical University of Athens – NTUA (Grčka), Dun Laoghaire Institute of Art Design and Technology – IADT (Irska) i IRMO. IRMO je bio zadužen za koordinaciju WP3 (Recommendations and agenda setting), a sudjelovao je u istraživačkim aktivnostima u svim radnim paketima.
BorderPass – Promicanje prekograničnog turizma putem prilagođenih ICT rješenja (2018-2019)
Projekt BorderPass bavi se Prioritetom 3 EUSDR-a, Kultura i turizam. Iz područja koja su predviđena za pokretanje projekta, projekt se bavi brojem 2: „Razvijanje aplikacija i drugih inovativnih alata za turiste koji koriste informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) koji promiču i jasno ilustriraju prirodnu i kulturnu baštinu Podunavske regije”.
Projekt se bavi graničnim područjima Podunavske makroregije i cilj mu je promicanje prekograničnog turizma putem prilagođenih ICT rješenja. Cilj je razviti platformu koja korisnicima pruža informacije s obje strane graničnog područja, tako da predstavljaju integriranu turističku ponudu i raznolikiju destinaciju posjetiteljima. Platforma BorderPass sadržava sljedeće značajke:
- jedinstvena točka pristupa aktualnim informacijama o kulturnim i prirodnim znamenitostima, smještaju, uslugama, događajima u pograničnom području,
- informacije segmentirane i strukturirane kroz različite „korisničke profile” (npr. obiteljski posjetitelji, kulturni turisti, eko turisti itd.),
- „chatbot” koji smjesta pruža povratne informacije posjetiteljima na različitim jezicima,
- zajednička platforma za razmjenu informacija među korisnicima.
Platforma BorderPass olakšava učinkoviti protok informacija i pomaže u prevladavanju prepreka kao što su loša dostupnost, nedostatno oglašavanje i jezične razlike. To pruža potrebne poticaje posjetiteljima da pređu granicu i istraže kulturnu i prirodnu baštinu Podunavske makroregije. Projekt također u potpunosti uzima u obzir aspekte zaštite okoliša, čime djelomično pridonosi i zahtjevu P6 EUSDR-a (bioraznolikost, krajolici, kakvoća zraka i tla).
KEEP ON: Učinkovite politike za trajne i samoodržive projekte u sektoru kulturne baštine (2018-2023)
Održivost učinaka investicija ostaje i dalje jedno od gorućih problema upravljanja kulturnom baštinom. Mnoge kulturne institucije imaju poteškoća u pokrivanju osnovnih troškova održavanja. Ovo je pitanje od velike važnosti za cijelu Europu, gdje je nedavna gospodarska kriza stavila kulturnu baštinu na dno prioriteta. Glavni cilj KEEP ON projekta jest poboljšati javne politike u sektoru kulturne baštine u smislu razvoja visoko kvalitetnih projekata koji osiguravaju održivost rezultata s razumnim javnim financiranjem i imaju dugotrajni učinak na regionalni razvoj. Donosioci odluka i kulturne institucije bi trebale planirati održivost puno prije datuma početka projekta. Kada prestane javno financiranje, na koji način se institucije održavaju u budućnosti? Kako se financiraju? Na koji način javne politike podržavaju korisnike u samo-održivosti njihovih projekata? KEEP ON projekt se bavi ovim pitanjima iz međuregionalne europske perspektive.
Projekt okuplja zemlje Južne Europe s iznimno bogatom kulturnom baštinom, ali koje ujedno imaju i najranjivija gospodarstva (Španjolska, Portugal, Italija, Grčka), uključujući i Poljsku (najveću korisnicu kohezijske politike EU-a), Nizozemsku (model kulturne politike s visokom uključenosti lokalne zajednice) i savjetodavnog partnera iz Hrvatske. Kroz projekt se putem međuregionalnog procesa učenja radilo na poboljšanju 6 instrumenata javnih politika (3 programa strukturnih fondova, 3 lokalne/regionalne strategije). Svrha KEEP ON projekta je pružiti korisne informacije i primjere dobre prakse za sve EU dionike s posebnim naglaskom na predstojeću Kohezijsku politiku nakon 2020.
CULPOL - EU kompetencije i nacionalne kulturne politike: kritički dijalozi (2016-2018)
Glavni cilj projekta bio je poticanje diskusije i kritičkog dijaloga o utjecaju agende Europske unije na hrvatsku kulturnu politiku. Kroz CULPOL projekt željelo se bolje umrežiti akademsku zajednicu, kulturnu zajednicu i policymakere koji se bave kulturnim politikama. Projekt je okupio hrvatske istraživačice i istraživače koji se bave kulturnim politikama u akademskoj i kulturnoj zajednici, kulturne djelatnike, predstavnike civilnog društva i donositelje odluka u kulturi. U okviru projekta organizirano je niz diskusija, predavanja i radnih sastanaka te je organizirana međunarodna konferencija o „mekim mehanizmima“ kulturne politike EU-a pod nazivom „Perspektive razvoja nacionalnih kulturnih politika u kontekstu Europske unije: kritički dijalozi“ kao i međunarodni okrugli stol „Utjecaj Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na kulturu i medije u Hrvatskoj“. Na mrežnoj stranici CULPOL projekta dostupni su relevantni materijali na temu kulturnih politika i relevantnih dokumenata EU-a, kao i niz tematskih dokumenata nastalih kao rezultat rada na ovom projektu. Kao završni rezultat rada na projektu objavljeno je posebno izdanje časopisa Croatian International Relations Review (CIRR) s fokusom na relevantne procese kulturne politike na razini Europske unije pod naslovom „European Union and Challenges of Cultural Policies: Critical Perspectives“ (Vol. 24, No. 82).
RESTAURA – Revitalizacija povijesnih građevina kroz model javno-privatnog partnerstva (2016-2019)
Nedostatak financijskih resursa većine vlada ostaje jedno od gorućih pitanja u očuvanju i zaštiti kulturne baštine. To pitanje posebno je važno za srednju Europu čije su turbulentna povijest te geopolitičke rekonfiguracije rezultirale velikim brojem zanemarenih i napuštenih povijesnih građevina koje do danas kontinuirano propadaju. Te su građevine često povezane s područjima koja imaju gospodarske i društvene probleme, a zahtijevaju instantne intervencije. Cilj projekta RESTAURA je identificirati, testirati, evaluirati i promovirati dobre primjere prakse javno-privatnog partnerstva (JPP) u revitalizaciji povijesnih gradova i građevina. Zbog ograničenih javnih sredstava (nacionalnih, ali i EU), uključivanje privatnog sektora i ekspertize kroz JPP čini se jedinom alternativom očuvanju i upravljanju jedinstvenom materijalnom baštinom srednje Europe. Dosad su u Europi poznati samo rijetki primjeri JPP u revitalizaciji baštine, stoga je cilj projekta RESTAURA donijeti promjenu u ovom području. Rezultati projekta su strategije i akcijski planovi, alati, pilot akcije i radionice za javnu upravu koja planira renovirati i dati konkretnu namjenu povijesnim građevinama koristeći model JPP. RESTAURA uključuje 4 zemlje Centralne Europe: Poljsku, Slovačku, Sloveniju i Hrvatsku. Iz svake zemlje sudjeluju i javne i privatne institucije (lokalna uprava, znanstvene i obrazovne ustanove, udruženja JPPa, nevladine organizacije, razvojne agencije) kako bi zajednički razvile i implementirale rezultate projekta na temu koja je u EU zemljama članicama iz Centralne Europe još uvijek nepoznata, a čemu će, kako bi se to promijenilo, u ovome projektu doprinijeti transnacionalno iskustvo.
Pristup kulturi – Analiza javnih politika (2013-2015)
Dvogodišnji projekt „Pristup kulturi – Analiza javnih politika“ istraživao je jaz između društvene stvarnosti i političke normativnosti u području pristupa kulturi te je, temeljem rezultata istraživanja ovog projekta, razvio niz preporuka Europskoj uniji kojima je svrha unaprjeđenje razmatranja ovoga problema na europskoj razini, kao i povezivanje nacionalnih diskursa s europskom dimenzijom. Preporuke su potkrijepljene razradom, prikupljanjem i analizom postojećih indikatora pristupa kulturi primjenjivih u zemljama uključenima u EUROSTAT te prikazivanjem postignuća policy inicijativa zemljama sudionicama na projektu. Istraživanje problematike pristupa kulturi trebalo bi značajno pridonijeti razumijevanju različitih ciljeva postojećih instrumenata javnih politika u odabranim zemljama, kao i u nadnacionalnim tijelima relevantnima za kreiranje javnih politika u Europi. Korištenjem metodologije analize javnih politika u projektu se istraživalo – pridonosi li i na koji način pristup kulturi demokraciji i miru za sve, potiče socijalnu uključenost i otvara kulturne institucije manje zastupljenim grupama kroz instrumente politika, poput onih koje su usredotočene na mobilnost umjetnika/ica i publika, digitalizaciju kulture itd. Projekt je doprinio razumijevanju načina na koji EU programi i politike utječu na politike pristupa kulturi na nacionalnim razinama te omogućio da buduće odrednice javnih politika na Europskoj razini iznjedre efikasnije strategije poboljšanja pristupa kulturi. Tome je pridružen i set indikatora i mjerila koji mogu biti korišteni u komparativnim istraživanjima kulturnih politika, a koji ujedno mogu služiti vladama za ocjenu vlastitih mjera u tom području.
Europeana u fokusu: Mreža najboljih praksi (2012-2014)
Europeana Awareness je Best Practice Network koju koordinira Europeana Foundation. Trogodišnji projekt započeo je s radom od 1. siječnja 2012. i provodio se u okviru ICT Policy Support Programme – Competitiveness and Innovation Framework Programme.
Cilj projekta bio je promoviranje Europeana portala među korisnicima, policy makerima te organizacijama koje djeluju u području kulturne baštine u svim zemljama članicama EU, kako bi se potaknulo korištenje baštinskih resursa portala i njihov aktivan doprinos gradnji resursa na portalu te prepoznala važnost baštine u ekonomskom razvoju suvremenog društva.
U konzorciju je sudjelovalo 48 partnera iz 31 europske zemlje. IRMO je bio uključen u dva radna paketa u okviru projekta, a suradnice na projektu bile su Aleksandra Uzelac i Jaka Primorac.
Tijekom 2012. godine u okviru aktivnosti u Work package 4 – Connecting cultural content with tourism provedeno je šestomjesečno istraživanje pod nazivom „Assessing venues and events data aggregation models across Europe“ u kojemu su identificirani postojeći kulturni agregatori u Europi te je napravljeno istraživanje putem online upitnika. Analiza dobivenih rezultata predstavljena je u izvještaju D4.2: Report on aggregator distribution and effective aggregation models.
U okviru aktivnosti Work package 1 – Public media campaign tijekom 2014. godine, u travnju je, u suradnji s NSK i Ministarstvom kulture, organiziran Dan European te je u rujnu i listopadu organizirana kampanja prikupljanja obiteljskih uspomena o Prvom svjetskom ratu u nekoliko Hrvatskih gradova u suradnji s Ministarstvom kulture.
MEDIADEM: Preispitivanje europskih medijskih politika: vrednovanje i obnavljanje zahtjeva za slobodnim i nezavisnim medijima u suvremenim demokratskim sustavima (2010-2013)
MEDIADEM je europski istraživački projekt usmjeren na analizu i razumijevanje čimbenika koji promiču ili spriječavaju razvoj javnih politika (policies) koje podržavaju slobodne i nezavisne medije. Komparativna analiza medijskih politika u 14 zemalja ukazuje na raznolikost modela medijskog reguliranja u Europi i na utjecaje koje imaju EU i Vijeće Europe u formuliranju i oblikovanju medijskih politika na nacionalnoj razini. Medijske politike trebale bi promovirati i podržavati praksu poštivanja ljudskih prava u najširem smislu i prava na slobodu govora i informaciju posebno. Pravno reguliranje medijskih djelatnosti i poštivanje ljudskih prava stoga su osnove medijske politike. U okviru projekta realizirano je prvo istraživanje medijske politike u Hrvatskoj. Sistematizirani su i strukturirani različiti i često parcijalni izvori podataka. Načinjen je detaljan uvid u sve vrste medija, medijsku regulativu, sudionike koji definiraju i utječu na formuliranje medijske politike i njezino provođenje, na procese demokratizacije medija, na pitanja medijske pismenosti, položaja i uloge novinara i svih sudionika u medijskoj proizvodnji. Kao završni dio projekta napravljena je komparacija medijskih politika zemalja uključenih u projekt te su izrađene i preporuke Vijeću Europe, Europskoj Komisiji i nacionalnim tijelima.