O projektu Nositelj projekta: Savez udruga Klubtura Izvor financiranja: Europski socijalni fond – ESF Trajanje projekta: 29.10.2020. – 29.10.2023. CroRIS stranica projekta: https://www.croris.hr/projekti/projekt/9254

Suradnici na projektu dr. sc. Ana Žuvela, voditeljica IRMO dionice projekta

U okviru projekta financiranog od strane Europske komisije iz Europskog socijalnog fonda, operativni program ‘Učinkoviti ljudski potencijali’ provedeno je istraživanje o javnim kulturnim centrima s fokusom na vrijeme i okruženje njihovog nastanka, povijesni razvoj, modele upravljanja, financiranje, strukturu zaposlenika, programske aktivnosti, suradnje s drugim organizacijama te drugim aspektima važnima za djelovanje kulturnih centara. Izrađen je uzorak na temelju provedene ankete među centrima za kulturu te su odabrana 3 centra za detaljnije studije slučaja, a provedeno je i 40 polustrukturiranih intervjua sa zaposlenicima i korisnicima kulturnih centara, partnerima, i administrativnim osobljem. Kroz projekt je provedena analiza dokumenata s ciljem prikupljanja podataka o postojećim modelima upravljanja i programiranja u društveno-kulturnim centrima u RH i EU te usporedba navedenih modela. Također, provedena je analiza policy okvira koji reguliraju i utječu na procese sudioničkog upravljanja u kulturi na EU i nacionalnoj te na lokalnim razinama, kao i pregled relevantne stručne literature u području upravljanja zajedničkim dobrima i participativne demokracije, s ciljem utvrđivanja epistemoloških polazišnih osnova i mogućih primjena u području upravljanja u kulturi. Napisano je šest (6) smjernica za javne politike što je uključivalo koordinaciju cjelokupnog procesa izrade smjernica te sudjelovanje u izradi analiza društvenog utjecaja predloženih smjernica. Rezultati istraživanja objavljeni su u tematskom broju znanstvenog časopisa Sociologija i prostor.

O projektu Kratki naziv projekta: MOV Nositelj projekta: GONG Izvor financiranja: Europski socijalni fond – ESF Trajanje projekta: 28.10.2020. – 28.8.2023. Mrežna stranica projekta: https://mov.com.hr/ CroRIS stranica projekta: https://www.croris.hr/projekti/projekt/8316

Suradnici na projektu dr. sc. Paško Bilić, voditelj IRMO dionice projekta

Projekt doprinosi analizi trenutnog stanja u području medijske pismenosti, razvoju sinergijskih aktivnosti i modela utemeljenog na dokazima i istraživanju, što doprinosi ostvarenju cilja poziva te nacionalnih i propisa EU. Za demokratsko društvo te aktivno i odgovorno građanstvo važna je medijska pismenost, definirana kao sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija, a podrazumijeva razvijanje kognitivnih, etičkih, estetskih i filozofskih vještina i znanja. Medijsko obrazovanje pokazalo se izrazito važnim i potrebnim, a treba biti uspostavljeno na temelju znanstveno dokazanih modela učinkovitih programa. Medijska i informacijska pismenost uključuju kompetencije prikupljanja informacija iz različitih izvora, njihove kritičke evaluacije i učinkovito korištenje te kreiranje i odgovornu distribuciju multimedijskih sadržaja uz pomoć digitalnih alata. Kada definiramo medijsku pismenost kao mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novoga medijskog sadržaja, prepoznajemo njezine tri dimenzije: tehničke kompetencije, vještine i praksu kritičkog razmišljanja/prihvaćanja te proizvodnju sadržaja. Iz ovih definicija vidimo da je sastavni dio medijske pismenosti sposobnost pristupa izvoru informacija, među kojima je i internet kao jedan od najvažnijih izvora koji zahtijeva i razvoj informacijsko-komunikacijske ili digitalne kompetencije. Iako je izloženost medijima i izvorima informacija često nekontrolirana i događa se gotovo automatski, upravo je medijska pismenost ta koja razvija vještine svjesnog odlučivanja o izlaganju medijskom sadržaju, kritičke analize medijskog sadržaja te stvara prilike za vlastito izražavanje i produkciju medijskog sadržaja, stoga je ona osobito važna kako bismo se koristili pozitivnim utjecajima, a spriječili moguće štetne utjecaje izloženosti medijima. Značajan utjecaj medija ogleda se i u njihovu utjecaju na demokratske procese jer mediji mogu sudjelovati u manipulaciji javnosti ili pak osnaživati demokratske političke procese i podržavati prava građana na informaciju. Isto tako, za demokratsko sudjelovanje građana potrebna je njihova informiranost te vještina kritičkog mišljenja i samoizražavanja. Opći cilj tematske mreže je jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za učinkoviti dijalog s javnom upravom, socijalnim partnerima te visokoobrazovnim i istraživačkim institucijama u oblikovanju i provođenju reformi vezanih uz razvoj medijske pismenosti kao pismenosti novog doba. Specifični ciljevi vezani su uz jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva koje se bave područjem medijske pismenosti za utjecaj na javne politike i jačanje dijaloga i suradnje između organizacija, visokoobrazovnih i istraživačkih institucija, javne uprave i socijalnih partnera.

Mediji i društvo tvore blisko povezan i dinamičan odnos. Mediji su oblikovani društvom u kojem djeluju, a društva su oblikovana medijima koji u njima djeluju. Ovaj međuodnos utječe na društvenu promjenu i tzv. procese medijatizacije (Schulz, 2004; Krotz, 2007; Hjarvard, 2008; Hepp, 2011). Tehnologije umreženog komuniciranja mijenjaju ekvilibrij odnosa medija i društva te usmjeravaju proces medijatizacije u nove smjerove. Međutim, ne radi se o jednostavnom tehnološkom učinku, već o složenom procesu međuprožimanja. U ovom se istraživanju proučavaju načini na koje umrežena komunikacija (Cardoso, 2008) mijenja sferu javnog komuniciranja (Habermas, 1991). Pritom se fokusira na četiri dimenzije medijatizacije: protezanje, zamjenu, prožimanje i prisvajanje (Schulz, 2004) kako bismo proučavali procese medijske proizvodnje i medijskih praksi korisnika interneta. Glavni je cilj razumijevanje procesa medijske proizvodnje, potrošnje, i njihovih međuodnosa s obzirom na javnu komunikaciju kroz nove, online i umrežene medije. Specifični ciljevi uključuju doprinose razvoju teorije medijatizacije, razvijanje klasifikacije online medija u Hrvatskoj, razvoj idejnih nacrta mješovite metodologije te davanje poticaja javnim politikama. U istraživanju se koristi sekvencijalna, eksplorativna istraživačka strategije (Creswell, 2009). U prvoj fazi koriste se višestruke, kvalitativne analize slučaja procesa organizacijske promjene različitih online medija. U drugoj međufazi izrađuju se anketni upitnici na temelju kvalitativne studije. U trećoj fazi provodi se anketa na nacionalnom reprezentativnom uzorku kako bi se poboljšali analitički zaključci dobiveni istraživanjem. Potencijalni korisnici istraživanja uključuju znanstvenu zajednicu, medijsku industriju, medijske organizacije, stvaratelje javnih politika, regulatorne institucije te udruge civilnog društva.