U sklopu serije gostujućih predavanja Centra Culturelink, dana 24. rujna 2025. godine u Biblioteci Instituta za razvoj i međunarodne odnose predavanje je održala prof. Katharine Sarikakis, predavačica i istraživačica u području komunikacijskih znanosti sa Sveučilišta u Beču.
Predavanjem pod naslovom “Budućnost filma: Mladi Europljani oblikuju filmsku industriju“ prof. Sarikakis je predstavila podatke istraživanja koji pokazuju kako su mladi sadašnjost i budućnost kulturnih i kreativnih industrija te na koje sve načine dinamično oblikuju kreativni sektor kao što je filmska industrija.
Predavanje je zasnovano na osnovu podataka projekta programa Obzor Europa naziva „REBOOT“, koji je usmjeren na razumijevanje i naglašavanje međunarodne konkurentnosti europske filmske industrije (EFI). Ključni cilj projekta REBOOT je istražiti institucionalne okvire koji definiraju konkurentnost europske filmske industrije te istaknuti na koje načine publika, a posebno mladi ljudi i djeca, shvaćaju pojam konkurentne filmske industrije u današnje vrijeme. Istraživanje se bavi postojećim nedostacima u literaturi, navodeći nedostatak recentnih studija o programima podrške filmskoj pismenosti i nedostatak sveobuhvatnog razumijevanja percepcija, preferencija i angažmana mladih u odnosu na film.
U istraživanju su korištene mješovite metode, primjenjujući opsežno kvantitativno istraživanje s 4.453 sudionika (djeca u dobi od 12 do 18 godina i mladi odrasli od 18 do 24 godine) te kvalitativne uvide prikupljene kroz fokus grupe u kojima je sudjelovalo 508 mladih ljudi. Istraživanje je obuhvatilo devet europskih zemalja: Austriju, Belgiju, Finsku, Francusku, Grčku, Italiju, Poljsku, Španjolsku i Tursku. Rezultati pokazuju da je streaming redefinirao način na koji mladi konzumiraju filmove. Značajna većina mladih (75,6%) radije gleda filmove putem videa na zahtjev (VoD) platformi na TV-u ili računalu, napominjući da streaming platforme nude širi raspon opcija u usporedbi s tradicionalnim modelima. Film igra važnu ulogu u njihovim životima, pri čemu 77,6% mladih gleda filmove svaki tjedan ili nekoliko puta tjedno. Iako je VoD dominantan, i kino ostaje cijenjeno i nezamjenjivo iskustvo, često povezano s društvenim aktivnostima koje uključuju prijatelje, obitelj ili partnere. Mladi su izbirljivi i kritički svjesni ponude, općenito izražavajući zadovoljstvo raznolikošću koju nude streaming usluge. Ipak, dio mladih kritizira novije filmove kao repetitivne, predvidive i vođene isključivo profitom. Za mlade su najvažniji elementi u filmovima emocionalna povezanost, inspiracija i snažni emocionalni odgovori, a privlače ih zanimljivi zapleti i likovi koji dolaze iz različitih sredina. Komedije su im najdraži žanr (61,8%).
Što se tiče preferencija, mladi općenito prepoznaju razlike između europskih i američkih filmova. Američki filmovi postali su standardna referentna točka za mnoge mlade europske gledatelje zbog široke dostupnosti, a iako se europski filmovi ponekad kritiziraju kao manje spektakularni, sporiji ili niže produkcijske vrijednosti, mladi ih također vide kao umjetničke, biografske i promišljene. Mnogi mladi ispitanici vjeruju da je europska kinematografija više kvalitete jer je manje komercijalna i manje propagandistička, nudeći dublje pripovijedanje koje može zahtijevati veću analitičku uključenost gledatelja. Dominacija američkog sadržaja odražava se kroz popis 15 omiljenih filmova, koji se uglavnom sastoji od dugogodišnjih, modernih mainstream američkih box-office hitova i franšiza, kao što su Harry Potter, Interstellar i Star Wars. Podaci istraživanja također pokazuju da europskim filmovima nedostaje adekvatne vidljivosti i promocije izvan zemlje podrijetla, među mladima.
Nadalje, prof. Sarikakis je u predavanju naglasila i pojavu mladih kao stvaralaca. Gotovo četvrtina mladih (23,1%) proizvodi i dijeli video sadržaj online. Potonje signalizira novu paradigmu snimanja filmova gdje mladi demokratiziraju video i filmsku produkciju kroz autodidaktičko učenje i svakodnevnu opremu, primarno pametne telefone (79,2%). Svoj sadržaj dijele na društvenim mrežama poput TikToka, Instagrama i YouTubea, često snimajući materijal na engleskom radi veće dostupnosti. Iako mladi pokazuju interes za profesionalni rad, istovremeno navode prepreke u stvaranju filmova, kao što su nedostatak odgovarajuće opreme, resursa i institucionalnih veza.
U zaključnom dijelu predavanja prof. Sarikakis je navela nekoliko preporuka za poticanje konkurentnosti europske filmske industrije, a koje su nastale na osnovu istraživanja REBOOT projekta. One uključuju pozivanje Europske komisije da poveća vidljivost europskih filmova na društvenim mrežama kroz suradnju sa stvaraocima sadržaja i influencerima. Također se predlaže da Komisija financira streaming usluge koje daju prednost europskom sadržaju za mlade, potiče godišnju proizvodnju filmova namijenjenih posebno mladoj publici u nacionalnim filmskim industrijama te da ugradi sveobuhvatnu filmsku edukaciju u obavezno obrazovanje diljem europskih država članica. Konačno, europska filmska industrija mora prihvatiti i usvojiti demokratsku filmsku paradigmu koju sada koriste mladi stvaraoci.
U raspravi nakon predavanja dotaknute su teme jaza između audiovizualnih politika i praksi kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, nužnosti osmišljavanja novih modela uključivanja mladih u filmsku produkciju, te pitanja proširivanja programa filmskog obrazovanja kao i osnaživanja potpore filmskog stvaralaštva mladih. Uz pitanja metodologije i korištenih metoda te izazova provođenja takvog kompleksnog istraživanja na europskoj razini, raspravilo se i o potrebi za širim shvaćanjem koncepta medijskog upravljanja (dalje od institucionalističkog okvira), kao i o potrebi veće komunikacije podataka znanstvenih istraživanja ne samo prema industriji, nego i prema drugim akterima.
Moderatorica događanja bila je dr. sc. Jaka Primorac s Odjela za kulturu i komunikacije, IRMO.
Na stranici Repozitorija Centra Culturelink možete pronaći i sadržaje povezane s Culturelink gostujućim predavanjem prof. Sarikakis: https://kultura.irmo.hr/culturelink/repozitorij/
Predavanje je organizirano u suradnji s projektom CresCine, o kojem više možete saznati na linku: https://www.crescine.eu/
