Kulturna participacija: Inga Tomić-Koludrović i Mirko Petrić održali su predavanje „Kulturna participacija i društvene nejednakosti u Europi“ u biblioteci IRMO-a

pro 10, 2024 | CULTMED, Culturelink, Vijesti

Drugo predavanje u okviru serije Culturelink gostujuća predavanja koja se održava u sklopu projekta CULTMED održano je u utorak, 3. prosinca 2024. u biblioteci Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Hrvatski sociolozi Inga Tomić-Koludrović i Mirko Petrić održali su predavanje pod nazivom „Kulturna participacija i društvene nejednakosti u Europi“. Autori su u predavanju raspravljali o tome jesu li empirijske metodologije posuđene iz društvenih znanosti korisne pri planiranju programa u kulturi i procjeni njihova učinaka (Belfiore i Bennett, 2010) te mogu li (mjerljivi) dokazi i pokazatelji biti ključni oslonac u planiranju i formuliranju kulturnih programa i politika (Belfiore, 2021). Njihovi ponuđeni odgovori na oba pitanja, temeljeni su na spoznajama iz opsežnog empirijskog istraživanja kulturne participacije u Europi, provedenog u okviru istraživačkog projekta „Europsko popisivanje društvenih vrijednosti kulture kao temelj uključivih kulturnih politika u globalizirajućem svijetu (INVENT)“ financiranog kroz program Obzor 2020. Predstavljeni su rezultati istraživanja provedenoga u Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Nizozemskoj, Srbiji, Španjolskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji.

Tijekom predavanja je u komparativnom pregledu rezultata poseban naglasak stavljen na podatke iz Hrvatske. Predavači su zagovarali pristup nadahnut Bourdieuovim isticanjem društvene relevantnosti kao ključnog cilja istraživanja provođenih u javno-političke svrhe. Predavači su istaknuli neadekvatnost neoliberalnog pristupa i povezanog koncepta „javnih politika zasnovanih na dokazima“ te obrazložili da je u kontekstu brojnosti i kompleksnosti suvremenih društvenih nejednakosti potrebno provoditi sustavna znanstvena (sociološka) istraživanja kako bi se artikulirale adekvatne intervencije kulturne politike kojima će nejednakosti biti smanjene. S obzirom na to da je istraživanje obuhvatilo kulturnu participaciju u analognom i digitalnom okruženju, Tomić-Koludrović i Petrić objasnili su kako dosadašnja istraživanja digitalnih i društvenih nejednakosti potječu iz dviju odvojenih tradicija.

Digitalni jaz, odnosno razlike u vještinama i upotrebi digitalnih tehnologija, sve više postaje izvor društvenih nejednakosti, dok se istovremeno uočava konvergencija između digitalnih i nedigitalnih nejednakosti. Uzimajući u obzir njihovu međusobnu povezanosti i utjecaj na društvene promjene, predavači su naglasili važnost kontinuiranog preispitivanja kulturnih kompetencija koje osiguravaju prednost u društvenom životu. Također su istaknuli potrebu za daljnjim istraživanjem međudjelovanja kulturnih praksi u izvanmrežnim/analognim i digitalnim domenama. Zbog toga je u okviru projekta INVENT provedeno dubinsko kvalitativno i kvantitativno istraživanje o tome što građani i građanke Europe smatraju kulturom u analognoj ili digitalnoj sferi, obuhvaćajući kako uže shvaćanje kulture povezano s umjetnošću tako i šire koje se odnosi na svakodnevni život. Takav je pristup rezultirao dubinskim spoznajama o europskom prostoru kulturnih praksi.

Kroz istraživanja su stečeni empirijski uvidi o tome kakav je društveni kontekst kulturne participacije u Europi danas – osobito s obzirom na porast društvenih nejednakosti. S obzirom na to da se pokazalo da je politički fokus na kreativne industrije i kreativnu ekonomiju stavio prvenstveni naglasak na ekonomske učinke, ali ne u jednakoj mjeri i na doprinos kulture društvenoj koheziji, cilj ovog istraživanja bio je i stvoriti teorijske pretpostavke za zaokret od prethodno favoriziranih kreativnih industrija prema društvenim vrijednostima kulture. Predavanje je okupilo istraživače iz akademske zajednice i stručnjake u kulturi, kao i predstavnike donositelja odluka u području kulture na lokalnoj i nacionalnoj razini. Nakon predavanja uslijedila je dinamična diskusija u kojoj su sudionici svojim pitanjima, komentarima i intervencijama zajednički raspravljali o tome kako je moguće ovakve bitne istraživačke rezultate primijeniti u svim fazama i procesima donošenja, implementacije i vrednovanja kulturne politike.

Ako vas zanima više o ovoj temi, različitim digitalnim sadržajima povezanim s temom ovog predavanja i provedenog istraživanja možete pristupiti u Repozitoriju Centra Culturelink pod kategorijom “Kulturna participacija i društvene nejednakosti u Europi”.

Culturelink tim zahvaljuje autorima i sudionicima na zanimljivoj i plodnoj diskusiji. Nakon pauze na kraju godine, očekujte nova zanimljiva predavanja već od veljače 2025.

U nastavku možete pogledati fotogaleriju s predavanja.

Read more

Koja je razvojna uloga podataka u 21. stoljeću?

Koja je razvojna uloga podataka u 21. stoljeću?

Iako sveprisutna, metafora podataka kao  nove nafte kapitalizma prikriva složenu razvojnu logiku koja podupire suvremene digitalne ekonomije. Digitalna transformacija sve se češće prikazuje kao razvojni imperativ, pri čemu države usvajaju industrijske strategije...