U sklopu projekta CULTMED, CULTURELINK – Centar za istraživanje kulturne politike, razvoja i suradnje poziva vas na treće predavanje u okviru serije Culturelink gostujuća predavanja koje će se održati u ponedjeljak, 16. lipnja 2025. u 16h u biblioteci Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Hrvatska sociologinja Helena Popović održat će predavanje pod nazivom „Medijski lov na migrante: rasijalizirane reprezentacije migranata u hrvatskim medijima“.
Izlaganje problematizira temu kulturne i medijske raznolikosti iz empirijske perpsektive te je usmjereno na pregled rezultata istraživanja medijskih reprezentacija migranata u hrvatskim nacionalnim, regionalnim i lokalnim medijima (Popović, Kardov, Župarić-Iljić). Baza podataka kreirana je za potrebe projekta “INCLuDE – Međuresorna suradnja u osnaživanju državljana trećih zemalja”, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (2020-2022). U medijskim reprezentacijama migranata primjetno je da se, dobrim dijelom i kao rezultat strateških orijentacija nacionalne migracijske politike na rubu Schengena, u medijima konstruiraju inovativne distinkcije jer se pokušavaju pomiriti nastojanja istovremenog zaustavljanja migracija na granicama i primanja i integracije poželjnih profila izbjeglica koje se smješta u lokalne zajednice unutar europskog programa preseljenja. To podrazumijeva diskurzivno “klesanje” razlika između “prijetećih migranata” i “istinskih izbjeglica”, dok su “tražitelji azila” u svojevrsnom limbu.
Budući da se migranti diskurzivno konstruiraju kao prijeteći Drugi, oni ne mogu biti uključeni u simbolički poredak nacionalne zajednice, stoga idejno reprezentiraju ono što nacionalna zajednica nije – i tu se otvara prostor za konstrukciju migranata u suprotnosti sa normativnim sociokulturnim obilježjima hrvatskog identiteta, pri čemu je primjetan rasijalizirani diskurs.
Konstruiraju se inicijalne nejednake pozicije uz pomoć nacionalnog i rasnog kulturnog registra divljaka, stranca i životinje targetirane za lov. Diskurzivno se oblikuju kao kulturno radikalno drugačija vrsta, pri čemu su te razlike redovito negativno vrednovane, a odnose se na kulturne prakse, običaje, jezik i druga obilježja. U tom smislu se skupine konstruiraju kao nekompatibilne, posebno u kulturnom kontekstu tradicija, životnih stilova te kontrole tjelesnih i bioloških procesa. Time ta obilježja i razlike poprimaju oblike neo-rasizma koji funkcionira kao ekstenzija starih bioloških isključivosti.
Istraživanje je rezultiralo sljedećim publikacijama:
- Popović, Helena: Kardov, Kruno; Župarić-Iljić, Drago. (2022). Medijske reprezentacije migracija: Diskurzivne konstrukcije migranata, izbjeglica i tražitelja azila u hrvatskim medijima. Zagreb: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.
- Popović, Helena, Župarić-Iljić, Drago, Kardov, Kruno. (2022). “Nas nitko niš’ ni’ pital”: Medijske reprezentacije slučaja pokušaja uspostave prihvatilišta za tražitelje azila kod Petrinje. Revija za sociologiju, Vol. 52, No. 2, str. 153-181.
- Kardov, Kruno i Popović, Helena (2025). Kinegetička moć i mediji. Lovački diskurs u medijskim izvještajima o iregulariziranim migrantima. Socijalna ekologija, Vol. 34, no. 1. (u pripremi).
Ljubazno molimo da potvrdite svoj dolazak putem e-maila kultura@irmo.hr. Predavanje će se održati na hrvatskom jeziku.
