The post Članovi projekta DEVELOPER na radionici Fakulteta političkih znanosti appeared first on Kultura.

U svom je izlaganju dr. sc. Bilić istaknuo tri međupovezane dimenzije koje proizlaze iz višegodišnjeg istraživanja (2015. – 2026.) na projektu Media Pluralism Monitor (MPM) u kojem sudjeluje kao voditelj projekta za Republiku Hrvatsku.  

Prvo, ekonomska dimenzija. Prema svim relevantnim pokazateljima, uključujući i MPM rezultate, najveći rizici za slobodu i pluralizam medija u RH nalaze se u području tržišnog pluralizma. Jednostavno rečeno, regulacija medijskog tržišta ne proizvodi očekivane učinke u javnoj sferi. U ekonomiji se takva situacija može interpretirati kao tržišni neuspjeh. Ono nužno zahtijeva promišljene i aktivne javne politike. Mediji i novinarstvo pritom se ne mogu tretirati samo kao kreativna industrija koja ovisi o projektnim sredstvima i nestabilnim tržišnim prihodima, nego i kao javni interes i javno dobro. Istovremeno, empirijski podaci jasno pokazuju da velike internetske platforme dominantno kontroliraju digitalno tržište oglašavanja, s izravnim i štetnim posljedicama po ekonomsku održivost profesionalnih medija. U takvom okruženju utrka za prihodima od oglašavanja često se odvija nauštrb kvalitete, provjere informacija i profesionalnih novinarskih standarda. Trenutni prijedlog zakona o implementaciji EMFA-e treba proširiti na jasniju regulaciju dominantnog položaja platformi na medijskom tržištu te osobito razraditi test medijskog pluralizma kao alat u procjeni koncentracije medijskog vlasništva koji uzima u obzir i elemente uredničke neovisnosti. 

Drugo, politička dimenzija. Strukturne ekonomske probleme nije moguće adresirati bez snažnih, neovisnih regulatornih tijela i medija koji nisu primarno ovisni o tržišnim mehanizmima. Posebno je važno postojanje javnog medijskog servisa koji ima i de facto i de iure privilegiran društveni položaj kako bi mogao predstavljati interese javnosti neovisno o komercijalnim i političkim pritiscima. U postojećem institucionalnom okviru ključna regulatorna i upravljačka tijela – kako u slučaju Agencije za elektroničke medije, tako i u javnom servisu HRT – u velikoj su mjeri oblikovana kroz politički proces imenovanja. U pripremi zakona o provedbi EMFA-e izostala je rasprava o mogućim alternativnim modelima izbora tih tijela. Dominantni stav velikog dijela profesionalne zajednice jest da postojeći modeli ne osiguravaju dovoljnu razinu neovisnosti te da je nužno snažnije uključiti profesionalna udruženja, civilno društvo i akademsku zajednicu.  

Treće, društveno-organizacijska dimenzija. Ekonomski i politički čimbenici imaju vrlo konkretne posljedice na unutarnju organizacijsku kulturu medija i njihovu otpornost na vanjske pritiske. Upravo se ovdje nalazi možda i najvažniji potencijal Europskog akta o slobodi medija: jačanje stvarne uredničke neovisnosti. U Republici Hrvatskoj ta je regulacija izrazito slaba i u velikoj mjeri deklarativna. Postojeći mehanizmi, poput tzv. Medijskih statuta, nedovoljni su i rijetko primjenjivani u praksi. Sustav samoregulacije je fragmentiran, a različita istraživanja pokazuju da novinari navode oglašivače kao jedne od glavnih izvora vanjskih pritisaka, da svjedoče komercijalnim i političkim intervencijama u uredničke odluke te da su posebno istraživački novinari, osobito na lokalnoj razini, izloženi kampanjama uznemiravanja i zastrašivanja. Te probleme ne treba promatrati kao izolirane incidente, nego kao ishode strukturnih ekonomskih i političkih odnosa. Upravo zato urednička nezavisnost i implementacija medijskih statuta bi trebali biti sastavni dio tzv. testa medijskog pluralizma, osobito u postupcima procjene koncentracije vlasništva. 

The post Voditelj Centra za sociologiju medija i digitalno društvo (CEMEDIG) sudjelovao na okruglom stolu Saborskog odbora appeared first on Kultura.

Više informacija o knjizi dostupno je na ovoj poveznici: https://brill.com/display/title/64825

The post Urednička knjiga u seriji Studies in Critical Social Sciences (Brill Academic Publishing) appeared first on Kultura.

Analizira se uloga digitalne infrastrukture u socioekonomskom razvoju Europske unije i Republike Hrvatske, u kontekstu digitalnog suvereniteta, energetske tranzicije i institucionalnih kapaciteta. Polazi se od teze da je digitalna infrastruktura nužan, ali ne i dovoljan uvjet razvoja te da njezini učinci ovise o sposobnosti država da infrastrukturna ulaganja pretvore u šire društvene i ekonomske koristi. Na razini EU-a ističe se snažna koncentracija podatkovnih centara i cloud kapaciteta u rukama nekoliko globalnih pružatelja, uz istodobne napore Europske komisije da kroz politiku Digitalnog desetljeća potakne decentralizaciju, energetsku učinkovitost i jačanje europskog digitalnog suvereniteta. Empirijski dio izvještaja temelji se na klaster analizi država članica EU-a, koja pokazuje znatne razlike u infrastrukturnoj pokrivenosti, institucionalnoj kvaliteti i razini digitalnih “spillover” učinaka.

Rezultati potvrđuju da zemlje s razvijenim institucijama, digitalnim vještinama i aktivnom industrijskom politikom ostvaruju veće društvene i ekonomske povrate od digitalne infrastrukture. Hrvatska se pritom svrstava u skupinu zemalja s ispodprosječnim prelijevanjima, što upućuje na ograničenu sposobnost konverzije infrastrukturnih ulaganja u razvojne ishode. U nacionalnom kontekstu analizira se zakonodavni okvir, struktura javnih i privatnih podatkovnih centara te ekonomska dinamika sektora, obilježena rastom prihoda, ali i snažnim pritiscima energetskih troškova. Za Hrvatsku je ključan integrirani razvojni pristup koji povezuje digitalnu i energetsku politiku, jačanje državnih kapaciteta, razvoj naprednih digitalnih vještina te sustavno praćenje društvenih i ekonomskih učinaka digitalne infrastrukture.

intermediate STUDIJA_v08

The post Objavljen izvještaj na projektu DEVELOPER appeared first on Kultura.

Vučković i Bilić su izradili model koji kombinira različite dostupne skupove podataka kako bi usporedili institucionalne, političke i ekonomske uvjete u 27 država članica EU-a koji omogućuju egalitarnije ishode (za poslovni sektor, javni sektor i društvo) kroz naprednu infrastrukturu (VHCN, 1 Gbps, edge čvorovi, podatkovni centri). Rezultati pokazuju da sama dostupnost infrastrukture nije dovoljna za stvaranje pozitivnih eksternalija, osim ako nije potpomognuta snažnim institucionalnim okvirima, egalitarnim upravljanjem i kontinuiranim ulaganjem. Digitalno najnaprednije (ne nužno i najveće) ekonomije EU-a, grupirane u vodeći klaster, pokazuju da infrastrukturna zrelost donosi prelijevanja prvenstveno kroz naprednu uporabu i inovacije. Istodobno, zaostale zemlje ostaju ograničene slabim institucionalnim aranžmanima i niskim apsorpcijskim kapacitetima. Šire gledano, nalazi upućuju na to da digitalni suverenitet EU-a neće nastati spontano tržišnim mehanizmima. Umjesto toga, ovisi o usmjerenom djelovanju države i usklađenim strukturama upravljanja koje povezuju infrastrukturni razvoj s digitalnim korištenjem. Kako bi se osigurale šire društveno-ekonomske koristi od ulaganja u infrastrukturu, analiza naglašava potrebu za rekoncepualizacijom digitalnih infrastruktura kao javnih i društvenih dobara koja nadilaze isključivo ekonomske racionalnosti. 

The post Rezultati projekta DEVELOPER Hrvatske zaklade za znanost predstavljeni u Firenci  appeared first on Kultura.

Sudjelovali su: Sweta Pudasaini, prevoditeljica nepalskog jezika i kuharica s dugogodišnjim iskustvom prekarizacije u različitim radnim režimima; Nader Wahech, platformski radnik i organizator inicijative Re-WOLT, koja okuplja dostavljače u borbi za radnička prava i dostojanstvo rada; te Semih Adigüzel, student i platformski radnik koji iz prve ruke svjedoči o nesigurnim uvjetima i prekarnosti rada u digitalnoj ekonomiji.

Publika je imala priliku čuti i o projektu DEVELOPER – Digitalni podatci, infrastrukture i razvoj, koji provodi Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i projektu Multimedijalnog instituta  Gradimo grad zajedno, koji povezuje migrantske radnike u platformskoj dostavi i lokalnu zajednicu kroz inovativno korištenje QR kodova u javnom prostoru. Serijal Transnacionalne solidarnosti facilitiraju Emina Bužinkić i Lucija Mulalić.

Slika: klub MaMa

The post Održan susret “Rad, migracije i digitalni režimi kroz glasove radnika/ca” appeared first on Kultura.

The post Održano gostujuće predavanje na Odjelu za međunarodni razvoj, King’s College London appeared first on Kultura.

JAVNI NATJEČAJ

za izbor na suradničko mjesto asistenta  znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologije u Odjelu za kulturu i komunikacije, Centru za sociologiju medija i digitalno društvo – 1 izvršitelj (m/ž).

Ugovor o radu sklapa se na određeno vrijeme  od pet godina za rad na projektu DEVELOPER (IP‐2022‐10‐2780), Hrvatske zaklade za znanost. S osobom koja je već bila zaposlena na radnom mjestu asistenta, radni odnos se može zasnovati samo na vrijeme koje je preostalo do 5 godina.

Izrazi koji se koriste u ovom tekstu natječaja, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Uvjeti:

• • ispunjavanje uvjeta propisanih odredbom članka 39. stavka 6. Zakona visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22);
  • završen sveučilišni diplomski studij, iz područja društvenih znanosti, polje sociologija s ukupno stečenih 300 ECTS bodova;
  • dodatni kriteriji propisani Pravilnikom o dodatnim kriterijima za izbor asistenata, imenovanju mentora i ocjeni rada suradnika i mentora Klasa:007-02/23-01/06, Urbroj:251-768-08-23-1 od 27. 12. 2023.koji je dostupan na poveznici https://irmo.hr/wp-content/uploads/2024/01/Pravilnik-o-dodatnim-kriterijima-za-izbor-asistenata-imenovanju-mentora-i-ocjeni-rada-suradnika-i-mentora.pdf
  • ukupni prosjek ocjena na prethodnim razinama studija koji osigurava upis na doktorski studij iz traženog znanstvenog područja i polja ili upisan doktorski studij iz traženog znanstvenog područja i polja;
  • izvrsno znanje hrvatskog i engleskog jezika u govoru i pismu.

Pristupnici su dužni priložiti:

• • prijavu na natječaj u kojoj se navode podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa, kontaktni broj telefona odnosno mobitela, e-mail adresa za kontakt) i naziv radnog mjesta na koje se prijavljuje;
  • životopis s opisom dosadašnjeg rada,
  • dokaz o traženom stupnju obrazovanja (preslika diplome i dr.);
  • dokaz o ispunjavanju dodatnih kriterija propisanih Pravilnikom o dodatnim kriterijima za izbor asistenata, imenovanju mentora i ocjeni rada suradnika i mentora Klasa: 007-02/23-01/06, Urbroj: 251-768-08-23-1 od 27. 12. 2023.;
  • dokaz o znanju engleskog jezika (potvrde, svjedodžbe, preslika indeksa, objavljeni radovi na stranom jeziku i sl.);
  • prijepis ocjena za kandidate koji nisu upisali doktorski studij ili dokaz o upisanom doktorskom studiju iz traženog znanstvenog područja i polja;
  • elektronički zapis odnosno potvrdu s podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje;
  • pristupnik koji je već bio u radnom odnosu na radnom mjestu asistent obvezan je dostaviti preslike dosadašnjih ugovora o radu na radnom mjestu asistenta ili potvrdu poslodavca/poslodavaca u kojoj je navedeno razdoblje u kojem je kandidat obavljao poslove asistenta;

Poslodavac može provesti testiranje pristupnika koji zadovoljavaju formalne uvjete natječaja. O terminima i načinu eventualnog testiranja pristupnici će biti obaviješteni putem elektroničke pošte koju su naveli u prijavi.

Na strukturiranom inervjuu posebno će se vrednovati interes za kvalitativno-interpretativne metode i kritičku paradigmu u sociološkoj i društvenoj teoriji.

Na natječaj se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola.

Pristupnici koji se pozivaju na pravo prednosti prilikom zapošljavanja sukladno članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a koji u trenutku podnošenja prijave ispunjavaju uvjete za ostvarivanje toga prava, dužni su uz prijavu na javni natječaj priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja i dokaze za ostvarivanje prava prednosti prilikom zapošljavanja. Popis dokaza za ostvarivanje prava prednosti prilikom zapošljavanja nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/zaposljavanje-843/843 .

Prijave s dokazima podnose se u roku od 30 dana od objave natječaja u Narodnim novinama isključivo u elektroničkom obliku, u jednom cjelovitom dokumentu u PDF-formatu, na e-adresu: natjecaj@irmo.hr . U rubrici predmet u elektroničkoj pošti potrebno je upisati: “Natječaj za radno mjesto asistenta u Odjelu za kulturu i komunikacije”.

Obrada osobnih podataka pristupnika je nužna za postupak prijave na natječaj. Podaci će se čuvati koliko je nužno sukladno pravnim obvezama Instituta kao voditelja obrade.

Nepotpune i zakašnjele prijave neće se razmatrati.

Odabrani pristupnik dužan je predočiti izvornike ili ovjerene preslike dokumenata o akademskom obrazovanju prije sklapanja Ugovora o radu.

O rezultatima natječaja pristupnici će biti obaviješteni putem internetskih stranica Instituta (https://irmo.hr/natjecaji/  te o istim pristupnici neće biti pojedinačno obavještavani. Objavom obavijesti o izboru ili poništenju natječaja na navedenim mrežnim stranicama Instituta smatra se da su svi pristupnici obaviješteni o rezultatima natječaja.

The post JAVNI NATJEČAJ za izbor na suradničko mjesto asistenta appeared first on Kultura.

Od 6. do 11. srpnja 2025. održan je 5. Forum Međunarodne sociološke asocijacije (ISA) pod nazivom Knowing justice in the anthropocene na Sveučilištu Mohamed V. u Rabatu u Maroku na kojem su izlagali dr. sc. Emina Bužinkić i dr. sc. Paško Bilić.

Emina Bužinkić predstavila je dva istraživanja: “Storying Social Distancing with Swana Refugee Youth” i “Anti-Muslim Racism at the European Periphery: Race in the Balkans”. Istraživanje i sudjelovanje na konferenciji provedeno je uz podršku projekta ENDURE Hrvatske zaklade za znanost.

Paško Bilić je, u koaturostvu s Ivom Nenadić (European University Institute) i Antonijom Petričušić (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), predstavio rad pod naslovom “Unveiling the Digital Policy Pathways in the EU:  A Compass without True North?”. Rad je nastao na temelju istraživanja provedenih na HRZZ projektu DEVELOPER.

The post IRMO znanstvenici na Forumu Međunarodne sociološke asocijacije u Maroku appeared first on Kultura.

https://hrcak.srce.hr/clanak/479866

The post Objavljeni rezultati na HRZZ projektu DEVELOPER appeared first on Kultura.