Novi izvještaj projekta DEVELOPER, temeljen je na osamdeset i pet intervjua u kojima su se ispitivala iskustva, upravljanje i buduća socio-ekonomska i tehnološka očekivanja. Intervjui su provedeni s raznolikom skupinom društvenih aktera koji se bave društveno-tehničkim aspektima rada u digitalnoj infrastrukturi i pružanju digitalnih usluga, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru.

Analizom provedenih intervjua stečen je dubinski uvid kako se u Hrvatskoj razvijaju i koriste podatkovni centri, digitalni sustavi i infrastrukture. Nalazi pokazuju da se iza tehničkih sustava nalaze složeni društveni odnosi između države, tržišta, rada, regulacije i korisnika – od centralizacije javnih digitalnih sustava i njihovih izazova do rastućih energetskih zahtjeva podatkovnih centara i transformacije pod utjecajem umjetne inteligencije. Izvještaj digitalnu infrastrukturu promatra kao društveni proces u kojem se istodobno oblikuju tehnološke mogućnosti, odnosi moći i socio-ekonomski učinci.

Izvještaj je dostupan u otvorenom pristupu kroz repozitorij ovdje, kao i istraživački podaci.

The post Objavljen finalni izvještaj o provedenim intervjuima na projektu DEVELOPER appeared first on Kultura.

Naša istraživačica, asistentica-suradnica u IRMO-u i doktorandica na doktorskom studiju sociologije u Zagrebu, Nikolina Rajković je sudjelovala od 10. do 21. kolovoza 2026. na 30. Ljetnoj školi metodologije društvenih znanosti u Luganu u Švicarskoj. Pohađala je međunarodni program koji okuplja doktorande i istraživače iz različitih područja društvenih znanosti.

Ovakvi programi imaju posebno značenje za doktorande jer omogućuju unaprjeđenje istraživačkog dizajna, izbor i primjenu odgovarajućih metodoloških pristupa te kvalitetniju analizu i interpretaciju empirijskih podataka. Istodobno, međunarodno okruženje pruža priliku za upoznavanje s različitim istraživačkim tradicijama, dobivanje povratnih informacija i povezivanje s istraživačima koji se bave srodnim temama. Ono predstavlja vrijedan doprinos daljnjem razvoju doktorskog istraživanja i jačanju metodoloških kompetencija potrebnih za budućnost rada u znanosti.

Sudjelovanje na Ljetnoj školi je predviđeno i ostvareno sredstvima namijenjenima stručnom međunarodnom usavršavanju doktoranda u sklopu projekta DEVELOPER – Digitalni podaci, infrastrukture i razvoj podržanom od Hrvatske zaklade za znanost.

The post Metodološko usavršavanje na Ljetnoj školi u Luganu, Švicarska  appeared first on Kultura.

Istraživači Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) dr. sc. Paško Bilić i asistentica-suradnica Nikolina Rajković boravili su od 25. do 28. kolovoza 2026. u Varšavi. Ondje je održana 17. konferencija Europskog sociološkog udruženja (ESA) pod nazivom “Strengthening Democracies: Social Action, Solidarity, and Sustainable Futures” na kojoj je sudjelovalo oko 3500 društvenih znanstvenika, akademskih radnika, istraživača i stručnjaka iz cijelog svijeta. ESA konferencija se održava svake dvije godine i predstavlja drugi najveći međunarodni forum za sociologe i društvene znanstvenike koji predstavljaju tekuća istraživanja i sudjeluju u kritičkim raspravama o suvremenim društvenim izazovima.

Naši dr. sc. Paško Bilić i Nikolina Rajković publici su predstavili rezultate istraživanja provedenog u 2. i 3. godini znanstvenog projekta DEVELOPER – Digitalni podaci, infrastrukture i razvoj podržanog od Hrvatske zaklade za znanost.

Rezultati su predstavljeni kroz dva znanstvena rada – Data Centres and Anticipated Futures at the EU Core and Periphery (Paško Bilić i Nikolina Rajković) i Enacting the Infrastructural Power of the State: Public Production Between Digital Sovereignty and the Geopolitics of Profit u koautorstvu s dr. sc. Tonijem Prugom sa Sveučilišta u Rijeci i suradnikom na projektu DEVELOPER koji se provodi u sklopu Centra za sociologiju medija i digitalno društvo (CEMEDIG) pri Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).

Na temelju 80 intervjua provedenih u Hrvatskoj, radovi su analizirali kako različiti akteri uključeni u rad podatkovnih centara u privatnom i javnom sektoru interpretiraju njihov rad i društveni značaj te proizvodnju i distribuciju digitalnih dobara i usluga. Radovi se osvrću i na goruća pitanja budućnosti daljnjih ulaganja u podatkovne centre razmatrajući ih u kontekstu održivosti te digitalne ovisnosti i suvereniteta.

Na konferenciji je predstavljen i još jedan rad na kojem su koautori dr.sc.Paško Bilić i Maja Hoić, knjižničarka IRMO-a pod nazivom Political-economic Values and Support for Open Science within the Croatian Scientific Community (Nikola Petrović, Paško Bilić, Maja Hoić).

S veseljem i ponosom obznanjujemo vijest i da je upravljački odbor Istraživačke mreže 18: sociologija medija i komunikacijskih istraživanja Europske sociološke asocijacije (ESA) za koordinatora ponovno izabrao dr. sc. Paška Bilića na novi dvogodišnji mandat.

ESA_4

ESA_3

ESA_2

ESA_1

The post IRMO istraživači na 17. konferenciji Europskog sociološkog udruženja u Varšavi appeared first on Kultura.

Tijekom istraživačkog boravka dr. Bužinkić razvijala je istraživački rad o digitalnom rasnom kapitalizmu i migrantskom radu posredovanom umjetnom inteligencijom na europskoj poluperiferiji, analizirajući kako umjetna inteligencija i digitalne radne platforme preoblikuju upravljanje migracijama, eksploataciju rada i proizvodnju rasijaliziranih nejednakosti u Hrvatskoj kao produktivnoj periferiji transnacionalnog kapitalizma.

U okviru gostovanja predstavila je svoje istraživanje na radionici „Social Reproduction and AI”, u organizaciji School of Oriental and African Studies (SOAS), gdje je sudjelovala u interdisciplinarnim raspravama o društvenim i političkim implikacijama umjetne inteligencije i platformskog kapitalizma.

Dr. Bužinkić također je sudjelovala na četverodnevnoj ljetnoj školi „Political Economy of AI”, održanoj na King’s College London. Škola je okupila međunarodne znanstvenike i istraživače koji djeluju na sjecištu umjetne inteligencije, političke ekonomije, rada i socijalne pravde.

Ovo istraživačko gostovanje dodatno je osnažilo međunarodnu suradnju u području istraživanja umjetne inteligencije, migracija, rada i kritičke političke ekonomije te pridonijelo kontinuiranom međunarodnom dijalogu o učincima novih tehnologija na radnike i društva europske poluperiferije.

Ujedno je ovo istraživačko gostovanje označilo završetak rada dr. Bužinkić na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), gdje je tijekom protekle tri godina radila na znanstveno-istraživačkim projektima posvećenima migracijama, društvenim nejednakostima, kriznom upravljanju u vrijeme pandemije i transnacionalnim solidarostima

The post Istraživački boravak Dr Bužinkić na Kings College of London appeared first on Kultura.

The post Istraživanja projekta DEVELOPER predstavljena na konferenciji Srca appeared first on Kultura.

The post Članovi projekta DEVELOPER na radionici Fakulteta političkih znanosti appeared first on Kultura.

Analizira se uloga digitalne infrastrukture u socioekonomskom razvoju Europske unije i Republike Hrvatske, u kontekstu digitalnog suvereniteta, energetske tranzicije i institucionalnih kapaciteta. Polazi se od teze da je digitalna infrastruktura nužan, ali ne i dovoljan uvjet razvoja te da njezini učinci ovise o sposobnosti država da infrastrukturna ulaganja pretvore u šire društvene i ekonomske koristi. Na razini EU-a ističe se snažna koncentracija podatkovnih centara i cloud kapaciteta u rukama nekoliko globalnih pružatelja, uz istodobne napore Europske komisije da kroz politiku Digitalnog desetljeća potakne decentralizaciju, energetsku učinkovitost i jačanje europskog digitalnog suvereniteta. Empirijski dio izvještaja temelji se na klaster analizi država članica EU-a, koja pokazuje znatne razlike u infrastrukturnoj pokrivenosti, institucionalnoj kvaliteti i razini digitalnih “spillover” učinaka.

Rezultati potvrđuju da zemlje s razvijenim institucijama, digitalnim vještinama i aktivnom industrijskom politikom ostvaruju veće društvene i ekonomske povrate od digitalne infrastrukture. Hrvatska se pritom svrstava u skupinu zemalja s ispodprosječnim prelijevanjima, što upućuje na ograničenu sposobnost konverzije infrastrukturnih ulaganja u razvojne ishode. U nacionalnom kontekstu analizira se zakonodavni okvir, struktura javnih i privatnih podatkovnih centara te ekonomska dinamika sektora, obilježena rastom prihoda, ali i snažnim pritiscima energetskih troškova. Za Hrvatsku je ključan integrirani razvojni pristup koji povezuje digitalnu i energetsku politiku, jačanje državnih kapaciteta, razvoj naprednih digitalnih vještina te sustavno praćenje društvenih i ekonomskih učinaka digitalne infrastrukture.

intermediate STUDIJA_v08

The post Objavljen izvještaj na projektu DEVELOPER appeared first on Kultura.

Vučković i Bilić su izradili model koji kombinira različite dostupne skupove podataka kako bi usporedili institucionalne, političke i ekonomske uvjete u 27 država članica EU-a koji omogućuju egalitarnije ishode (za poslovni sektor, javni sektor i društvo) kroz naprednu infrastrukturu (VHCN, 1 Gbps, edge čvorovi, podatkovni centri). Rezultati pokazuju da sama dostupnost infrastrukture nije dovoljna za stvaranje pozitivnih eksternalija, osim ako nije potpomognuta snažnim institucionalnim okvirima, egalitarnim upravljanjem i kontinuiranim ulaganjem. Digitalno najnaprednije (ne nužno i najveće) ekonomije EU-a, grupirane u vodeći klaster, pokazuju da infrastrukturna zrelost donosi prelijevanja prvenstveno kroz naprednu uporabu i inovacije. Istodobno, zaostale zemlje ostaju ograničene slabim institucionalnim aranžmanima i niskim apsorpcijskim kapacitetima. Šire gledano, nalazi upućuju na to da digitalni suverenitet EU-a neće nastati spontano tržišnim mehanizmima. Umjesto toga, ovisi o usmjerenom djelovanju države i usklađenim strukturama upravljanja koje povezuju infrastrukturni razvoj s digitalnim korištenjem. Kako bi se osigurale šire društveno-ekonomske koristi od ulaganja u infrastrukturu, analiza naglašava potrebu za rekoncepualizacijom digitalnih infrastruktura kao javnih i društvenih dobara koja nadilaze isključivo ekonomske racionalnosti. 

The post Rezultati projekta DEVELOPER Hrvatske zaklade za znanost predstavljeni u Firenci  appeared first on Kultura.

Sudjelovali su: Sweta Pudasaini, prevoditeljica nepalskog jezika i kuharica s dugogodišnjim iskustvom prekarizacije u različitim radnim režimima; Nader Wahech, platformski radnik i organizator inicijative Re-WOLT, koja okuplja dostavljače u borbi za radnička prava i dostojanstvo rada; te Semih Adigüzel, student i platformski radnik koji iz prve ruke svjedoči o nesigurnim uvjetima i prekarnosti rada u digitalnoj ekonomiji.

Publika je imala priliku čuti i o projektu DEVELOPER – Digitalni podatci, infrastrukture i razvoj, koji provodi Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i projektu Multimedijalnog instituta  Gradimo grad zajedno, koji povezuje migrantske radnike u platformskoj dostavi i lokalnu zajednicu kroz inovativno korištenje QR kodova u javnom prostoru. Serijal Transnacionalne solidarnosti facilitiraju Emina Bužinkić i Lucija Mulalić.

Slika: klub MaMa

The post Održan susret “Rad, migracije i digitalni režimi kroz glasove radnika/ca” appeared first on Kultura.

JAVNI NATJEČAJ

za izbor na suradničko mjesto asistenta  znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologije u Odjelu za kulturu i komunikacije, Centru za sociologiju medija i digitalno društvo – 1 izvršitelj (m/ž).

Ugovor o radu sklapa se na određeno vrijeme  od pet godina za rad na projektu DEVELOPER (IP‐2022‐10‐2780), Hrvatske zaklade za znanost. S osobom koja je već bila zaposlena na radnom mjestu asistenta, radni odnos se može zasnovati samo na vrijeme koje je preostalo do 5 godina.

Izrazi koji se koriste u ovom tekstu natječaja, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Uvjeti:

• • ispunjavanje uvjeta propisanih odredbom članka 39. stavka 6. Zakona visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22);
  • završen sveučilišni diplomski studij, iz područja društvenih znanosti, polje sociologija s ukupno stečenih 300 ECTS bodova;
  • dodatni kriteriji propisani Pravilnikom o dodatnim kriterijima za izbor asistenata, imenovanju mentora i ocjeni rada suradnika i mentora Klasa:007-02/23-01/06, Urbroj:251-768-08-23-1 od 27. 12. 2023.koji je dostupan na poveznici https://irmo.hr/wp-content/uploads/2024/01/Pravilnik-o-dodatnim-kriterijima-za-izbor-asistenata-imenovanju-mentora-i-ocjeni-rada-suradnika-i-mentora.pdf
  • ukupni prosjek ocjena na prethodnim razinama studija koji osigurava upis na doktorski studij iz traženog znanstvenog područja i polja ili upisan doktorski studij iz traženog znanstvenog područja i polja;
  • izvrsno znanje hrvatskog i engleskog jezika u govoru i pismu.

Pristupnici su dužni priložiti:

• • prijavu na natječaj u kojoj se navode podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa, kontaktni broj telefona odnosno mobitela, e-mail adresa za kontakt) i naziv radnog mjesta na koje se prijavljuje;
  • životopis s opisom dosadašnjeg rada,
  • dokaz o traženom stupnju obrazovanja (preslika diplome i dr.);
  • dokaz o ispunjavanju dodatnih kriterija propisanih Pravilnikom o dodatnim kriterijima za izbor asistenata, imenovanju mentora i ocjeni rada suradnika i mentora Klasa: 007-02/23-01/06, Urbroj: 251-768-08-23-1 od 27. 12. 2023.;
  • dokaz o znanju engleskog jezika (potvrde, svjedodžbe, preslika indeksa, objavljeni radovi na stranom jeziku i sl.);
  • prijepis ocjena za kandidate koji nisu upisali doktorski studij ili dokaz o upisanom doktorskom studiju iz traženog znanstvenog područja i polja;
  • elektronički zapis odnosno potvrdu s podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje;
  • pristupnik koji je već bio u radnom odnosu na radnom mjestu asistent obvezan je dostaviti preslike dosadašnjih ugovora o radu na radnom mjestu asistenta ili potvrdu poslodavca/poslodavaca u kojoj je navedeno razdoblje u kojem je kandidat obavljao poslove asistenta;

Poslodavac može provesti testiranje pristupnika koji zadovoljavaju formalne uvjete natječaja. O terminima i načinu eventualnog testiranja pristupnici će biti obaviješteni putem elektroničke pošte koju su naveli u prijavi.

Na strukturiranom inervjuu posebno će se vrednovati interes za kvalitativno-interpretativne metode i kritičku paradigmu u sociološkoj i društvenoj teoriji.

Na natječaj se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola.

Pristupnici koji se pozivaju na pravo prednosti prilikom zapošljavanja sukladno članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a koji u trenutku podnošenja prijave ispunjavaju uvjete za ostvarivanje toga prava, dužni su uz prijavu na javni natječaj priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja i dokaze za ostvarivanje prava prednosti prilikom zapošljavanja. Popis dokaza za ostvarivanje prava prednosti prilikom zapošljavanja nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/zaposljavanje-843/843 .

Prijave s dokazima podnose se u roku od 30 dana od objave natječaja u Narodnim novinama isključivo u elektroničkom obliku, u jednom cjelovitom dokumentu u PDF-formatu, na e-adresu: natjecaj@irmo.hr . U rubrici predmet u elektroničkoj pošti potrebno je upisati: “Natječaj za radno mjesto asistenta u Odjelu za kulturu i komunikacije”.

Obrada osobnih podataka pristupnika je nužna za postupak prijave na natječaj. Podaci će se čuvati koliko je nužno sukladno pravnim obvezama Instituta kao voditelja obrade.

Nepotpune i zakašnjele prijave neće se razmatrati.

Odabrani pristupnik dužan je predočiti izvornike ili ovjerene preslike dokumenata o akademskom obrazovanju prije sklapanja Ugovora o radu.

O rezultatima natječaja pristupnici će biti obaviješteni putem internetskih stranica Instituta (https://irmo.hr/natjecaji/  te o istim pristupnici neće biti pojedinačno obavještavani. Objavom obavijesti o izboru ili poništenju natječaja na navedenim mrežnim stranicama Instituta smatra se da su svi pristupnici obaviješteni o rezultatima natječaja.

The post JAVNI NATJEČAJ za izbor na suradničko mjesto asistenta appeared first on Kultura.