Culturelink Archives - Kultura

Dr. sc. Eleonora Redaelli održala predavanje „Nevidljiva kulturna politika u Americi”

Sunčana — Thu, 12 Mar 2026 11:49:17 +0000

U srijedu, 26. veljače 2026. godine, u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu održano je gostujuće predavanje dr. sc. Eleonore Redaelli, izvanredne profesorice na Sveučilištu Oregon (SAD), pod naslovom „Nevidljiva kulturna politika u Americi“, u okviru serije Culturelink gostujuća predavanja.

U svom izlaganju dr. sc. Redaelli je predstavila koncept nevidljive kulturne politike, kojim se naglašava da kulturna politika nije oblikovana isključivo kroz formalne zakone i strategije, već i kroz širi okvir javnih vrijednosti, administrativnih praksi i organizacijskih procesa. Naglasak je stavljen i na specifičnosti američkog modela kulturnog federalizma, obilježenog snažnom decentralizacijom i značajnom ulogom saveznih država, lokalnih zajednica i neprofitnog sektora.

Kroz primjere programa Nacionalne zaklade za umjetnost (NEA), Nacionalne zaklade za humanistiku (NEH) i Savjetodavnog vijeća za povijesnu zaštitu (ACHP), predavačica je prikazala kako se vrijednosti poput kulturne raznolikosti, pristupačnosti i društvene uključenosti pretaču u konkretne politike i prakse. Posebno je istaknuta uloga pluralističke javne kulture u poticanju dijaloga i sudjelovanja.

Predavanje je zaključeno raspravom sa sudionicima, u kojoj su otvorena pitanja razlika između američkog i europskog, osobito hrvatskog sustava kulturne politike, uloge države u financiranju kulture, složenosti institucionalnih okvira te ograničenja koja proizlaze iz nedostatnih financijskih resursa.

Knjizi dr. sc. Eleonore Redaelli „Invisible Cultural Policy: A Public Policy Perspective on Culture in the United States“ moguće je pristupiti u otvorenom pristupu ovdje:
https://www.elgaronline.com/monobook-oa/book/9781035330232/9781035330232.xml

The post Dr. sc. Eleonora Redaelli održala predavanje „Nevidljiva kulturna politika u Americi” appeared first on Kultura.

NAJAVA: Culturelink gostujuća predavanja – Dr.sc. Eleonora Redaelli: Nevidljiva kulturna politika u Americi

Lucija Gegić Stanić — Thu, 05 Feb 2026 09:17:10 +0000

U sklopu projekta CULTMED, CULTURELINK – Centar za istraživanje kulturne politike, razvoja i suradnje poziva vas na sedmo predavanje u okviru serije Culturelink gostujuća predavanja. Predavanje će se održati u četvrtak, 26. veljače 2026. u 16 sati u biblioteci Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Dr.sc. Eleonora Redaelli sa Sveučilišta u Oregonu održat će predavanje pod nazivom „Nevidljiva kulturna politika u Americi“.

Ova prezentacija ispituje često zanemarenu ulogu američke savezne vlade u oblikovanju kulturnog života. Polazeći od svoje nedavno objavljene knjige Invisible Cultural Policy in America, dr.sc. Redaelli istražuje kako javna uprava potiče pluralistički kulturni krajolik kroz višerazinsko upravljanje i raznolike demokratske vrijednosti. Usredotočujući se na umjetnost, humanistiku i očuvanje povijesne baštine, izlaganje prati ključne zakone koji su legitimirali savezno uključivanje te razvoj kulturnog federalizma kroz nacionalne i savezne državne agencije. Kako bi se taj proces ilustrirao, prezentacija donosi nacionalne primjere programa kao i studije slučaja iz Oregona, Minnesote, Marylanda i Novog Meksika. Također ističe intelektualne rasprave koje su utjecale na promjenjiva tumačenja kulturnih područja. Usred ovako fragmentiranog sustava upravljanja, koncept pluralističke javne kulture pojavljuje se kao objedinujuće načelo usmjereno na jačanje demokracije.

Predavanje će se održati na engleskom jeziku. Prijavu za sudjelovanje možete poslati do 25. veljače na mail kultura@irmo.hr.

Dr.sc. Eleonora Redaelli je profesorica na Sveučilištu u Oregonu, specijalizirana za američku kulturnu politiku te trenutačno obnaša dužnost dekanice nastavnog osoblja na Institutu za međunarodno obrazovanje studenata (Institute for the International Education of Students, IES Abroad) u Rimu. Nakon rada u javnim i privatnim institucijama u kulturnom sektoru u Italiji, doktorirala je na The Ohio State University. Koordinirala je i predavala na studiju Arts Management na Sveučilištu Wisconsin–Stevens Point. Bila je gostujuća profesorica na sljedećim sveučilištima: American University (Rim), Shandong University (Jinan, Kina) i University of International Business and Economics (Peking), te gostujuća istraživačica na Tshwane University of Technology (Pretorija, Južnoafrička Republika), University of Ottawa (Kanada), Politecnico di Milano (Italija) i Aarhus University (Danska). Njezini radovi objavljeni su u nekoliko vodećih znanstvenih časopisa. U izdavačkoj kući Palgrave objavila je knjige Arts Management and Cultural Policy Research (2016), u suautorstvu s Jonathanom Paquetteom, Connecting Arts and Place, Cultural Policy and American Cities (2019) te urednički zbornik Visiting the Art Museum: A Journey Toward Participation (2023). Kod izdavača Edward Elgar nedavno je objavila knjigu Invisible Cultural Policy in America: How Public Administration Shapes Culture (2025).

The post NAJAVA: Culturelink gostujuća predavanja – Dr.sc. Eleonora Redaelli: Nevidljiva kulturna politika u Americi appeared first on Kultura.

Istraživačice Odjela za kulturu i komunikacije objavile znanstveni rad o demokratizaciji kulturne politike kroz sudioničko upravljanje

Sunčana — Tue, 20 Jan 2026 10:09:03 +0000

Suradnice Odjela za kulturu i komunikacije i istraživačice na projektu CULTMED, dr. sc. Dea Vidović i dr. sc. Ana Žuvela, autorice su znanstvenog rada “Democratising Cultural Policy Through Participatory Governance”, objavljenog u knjizi Cultural Democracy: Policy, Practice and Education, u izdanju Palgrave Macmillan. Publikaciju su uredili Johan Kolsteeg, Jeroen Boomgaard i Barend van Heusden.

Rad se bavi odnosom između demokratskih obilježja i normativnih obećanja kulturne politike te njezine stvarne prakse, promatrajući taj odnos kroz prizmu sudioničkog upravljanja u kulturi kao jednog od ključnih suvremenih smjerova razvoja kulturne politike. Autorice analiziraju kako sudionički modeli mogu doprinijeti demokratizaciji kulturne politike preusmjeravanjem odlučivanja s centraliziranih i birokratskih struktura prema zajedničkim, kontekstualno osjetljivim i suradničkim upravljačkim aranžmanima. Koristeći koncepte ukorijenjenosti (embeddedness), institucionalizacije (institutionalization) i sudioničkog institucionalnog dizajna (Participatory Institutional Design), poglavlje donosi analizu hrvatske kulturne politike s posebnim naglaskom na inicijative civilnog društva te na civilno-javnu instituciju Pogon (Zagreb) kao petnaestogodišnju studiju slučaja sudioničkog upravljanja u praksi.

Knjiga Kulturna demokracija sadrži 11 poglavlja u kojima autori razmatraju implikacije pojma “kulturna demokracija” iz različitih perspektiva. Posljednjih godina koncept kulturne demokracije dobio je na značaju u kulturnoj politici i akademskom diskursu, a istovremeno se manifestirao na praktičnoj razini u kulturnoj praksi, ali nije jedinstveno definiran. Ova knjiga predlaže da je to sustav produkcije, sudjelovanja, podrške i politike umjetnosti koji priznaje pravo svih građana da proizvode, sudjeluju i doživljavaju kulturu. Polazeći od ove premise, knjiga dalje razrađuje kako područja kulturne politike i kulturne produkcije mogu biti svjesna i povezati se s kulturnim životom ljudi. To je u suprotnosti s tradicionalnim odozgo pristupom kulturnoj politici, distribuciji i sustavima kulturnog obrazovanja, koji odstupaju od kanonske vrijednosti umjetničkih djela i institucionalne moći producenata i mjesta održavanja. Kulturna demokracija zagovara pristup odozdo u organiziranju, podršci i obrazovanju u umjetnosti i kulturi.

Rad autorica dr. sc. Vidović i dr. sc. Žuvele dostupan je putem poveznice, dok su informacije o knjizi, kao i drugi znanstveni radovi objavljeni u publikaciji, dostupni također na mrežnim stranicama izdavača.

The post Istraživačice Odjela za kulturu i komunikacije objavile znanstveni rad o demokratizaciji kulturne politike kroz sudioničko upravljanje appeared first on Kultura.

Dr. sc. Lilian Richieri Hanania održala predavanje „Dvadeset godina UNESCO-ove Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja: od pregovora do provedbe”

Lucija Gegić Stanić — Thu, 16 Oct 2025 09:05:03 +0000

U sklopu serije gostujućih predavanja Centra Culturelink, 13. listopada 2025. godine u Biblioteci Instituta za razvoj i međunarodne odnose dr. sc. Lilian Richieri Hanania, doktorica međunarodnog prava, istraživačica i predavačica na sveučilištima Sciences Po Paris i Université Paris Cité u Parizu održala je predavanje „Dvadeset godina UNESCO-ove Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja: od pregovora do provedbe”. Moderatorica događanja bila je dr. sc. Aleksandra Uzelac, voditeljica Odjela za kulturu i komunikacije, IRMO.

U svom je izlaganju dr. Hanania analizirala razvoj Konvencije od njezinih početaka u raspravama o odnosu trgovine i kulture do njezine provedbe u suvremenom digitalnom okruženju. Govoreći o dvadesetogodišnjem utjecaju Konvencije, dr. Hanania osvrnula se na njezin doprinos oblikovanju kulturnih politika, međunarodnoj suradnji i održivom razvoju te je istaknula izazove koje donosi digitalno doba, poput algoritamskih pristranosti, zaštite podataka i vidljivosti kulturne raznolikosti na mreži. Posebno je naglasila važnost UNESCO-ovih Smjernica za provedbu Konvencije u digitalnom okruženju i rada Refleksijske skupine o raznolikosti kulturnih izričaja u digitalnom okruženju. Zaključno, dr. sc. Hanania je naglasila da Konvencija iz 2005. ostaje temelj kulturne politike i globalnog upravljanja kulturom, povezanih s gospodarskim, društvenim i ekološkim aspektima održivosti.

Predavanje je zaključeno raspravom o važnosti Konvencije kao temelja globalnog kulturnog upravljanja s istraživačima i stručnjacima za kulturne politike.

Ovim je predavanjem Centar Culturelink obilježio 20 godina od donošenja UNESCO-ove Konvencije iz 2005. o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja.

Na stranici Repozitorija Centra Culturelink možete pronaći sadržaje povezane s predavanjem dr. sc. Lilian Richieri Hanania.

The post Dr. sc. Lilian Richieri Hanania održala predavanje „Dvadeset godina UNESCO-ove Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja: od pregovora do provedbe” appeared first on Kultura.

Culturelink gostujuća predavanja – dr. sc. Lilian Richieri Hanania: Dvadeset godina UNESCO-ove Konvencije o kulturnoj raznolikosti: od pregovora do provedbe

Sunčana — Wed, 01 Oct 2025 16:56:55 +0000

U sklopu projekta CULTMED, CULTURELINK – Centar za istraživanje kulturne politike, razvoja i suradnje poziva vas na šesto predavanje u okviru serije Culturelink gostujuća predavanja koje će se održati u ponedjeljak, 13. listopada 2025. u 16h u biblioteci Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Dr. sc. Lilian Richieri Hanania, doktorica međunarodnog prava, istraživačica i predavačica na sveučilištu Sciences Po Paris i Université Paris Cité održat će predavanje pod nazivom “Dvadeset godina UNESCO-ove Konvencije o kulturnoj raznolikosti: od pregovora do provedbe“.

Povodom obilježavanja 20. obljetnice UNESCO-ove Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja (2005.), ovo će izlaganje razmotriti razvoj Konvencije od faze pregovora do provedbe kao globalnog instrumenta kulturne politike. Razmotrit će se na koji je način Konvencija oblikovala rasprave na sjecištu kulture i trgovine, potaknula nove policy okvire i međunarodnu suradnju te poduprla inicijative za izgradnju kapaciteta u području kulturnih politika diljem svijeta.

Osim postignuća, izlaganje će naglasiti i nove izazove, osobito one povezane s digitalnim okruženjem i nejednakostima u kulturnoj razmjeni, te razmotriti kako se Konvencija prilagođava promjenjivim globalnim trendovima. U tom kontekstu, obnovljeni multilateralni zamah oko kulture, čiji je primjer UNESCO-ov proces Mondiacult, pruža pravovremenu priliku za procjenu trajne relevantnosti Konvencije kao temeljnog instrumenta međunarodnog upravljanja kulturnim razvojem.

Predavanje će se održati na engleskom jeziku, a prijaviti se možete do 10. listopada 2025. na kultura@irmo.hr.

Lilian Richieri Hanania odvjetnica je i medijatorica (Francuska i Brazil) te doktorica međunarodnog prava (Université Paris 1 – Panthéon-Sorbonne). Istraživačica je, predavačica i konzultantica čiji se rad fokusira na međunarodno gospodarsko pravo, međunarodno pravo u području kulture, održivi razvoj, kulturne i kreativne industrije, odgovorno poslovno ponašanje i digitalne tehnologije. Članica je dviju UNESCO-ovih ekspertnih skupina povezanih s UNESCO-ovom Konvencijom iz 2005. te predaje na Sciences Po Paris i Université Paris Cité. Više informacija: www.hananiaconsult.com.

The post Culturelink gostujuća predavanja – dr. sc. Lilian Richieri Hanania: Dvadeset godina UNESCO-ove Konvencije o kulturnoj raznolikosti: od pregovora do provedbe appeared first on Kultura.

Prof. Katharine Sarikakis održala predavanje “Budućnost filma: Mladi Europljani oblikuju filmsku industriju“

Sunčana — Fri, 26 Sep 2025 12:35:17 +0000

U sklopu serije gostujućih predavanja Centra Culturelink, dana 24. rujna 2025. godine u Biblioteci Instituta za razvoj i međunarodne odnose predavanje je održala prof. Katharine Sarikakis, predavačica i istraživačica u području komunikacijskih znanosti sa Sveučilišta u Beču.

Predavanjem pod naslovom “Budućnost filma: Mladi Europljani oblikuju filmsku industriju“ prof. Sarikakis je predstavila podatke istraživanja koji pokazuju kako su mladi sadašnjost i budućnost kulturnih i kreativnih industrija te na koje sve načine dinamično oblikuju kreativni sektor kao što je filmska industrija.

Predavanje je zasnovano na osnovu podataka projekta programa Obzor Europa naziva „REBOOT“, koji je usmjeren na razumijevanje i naglašavanje međunarodne konkurentnosti europske filmske industrije (EFI). Ključni cilj projekta REBOOT je istražiti institucionalne okvire koji definiraju konkurentnost europske filmske industrije te istaknuti na koje načine publika, a posebno mladi ljudi i djeca, shvaćaju pojam konkurentne filmske industrije u današnje vrijeme. Istraživanje se bavi postojećim nedostacima u literaturi, navodeći nedostatak recentnih studija o programima podrške filmskoj pismenosti i nedostatak sveobuhvatnog razumijevanja percepcija, preferencija i angažmana mladih u odnosu na film.

U istraživanju su korištene mješovite metode, primjenjujući opsežno kvantitativno istraživanje s 4.453 sudionika (djeca u dobi od 12 do 18 godina i mladi odrasli od 18 do 24 godine) te kvalitativne uvide prikupljene kroz fokus grupe u kojima je sudjelovalo 508 mladih ljudi. Istraživanje je obuhvatilo devet europskih zemalja: Austriju, Belgiju, Finsku, Francusku, Grčku, Italiju, Poljsku, Španjolsku i Tursku. Rezultati pokazuju da je streaming redefinirao način na koji mladi konzumiraju filmove. Značajna većina mladih (75,6%) radije gleda filmove putem videa na zahtjev (VoD) platformi na TV-u ili računalu, napominjući da streaming platforme nude širi raspon opcija u usporedbi s tradicionalnim modelima. Film igra važnu ulogu u njihovim životima, pri čemu 77,6% mladih gleda filmove svaki tjedan ili nekoliko puta tjedno. Iako je VoD dominantan, i kino ostaje cijenjeno i nezamjenjivo iskustvo, često povezano s društvenim aktivnostima koje uključuju prijatelje, obitelj ili partnere. Mladi su izbirljivi i kritički svjesni ponude, općenito izražavajući zadovoljstvo raznolikošću koju nude streaming usluge. Ipak, dio mladih kritizira novije filmove kao repetitivne, predvidive i vođene isključivo profitom. Za mlade su najvažniji elementi u filmovima emocionalna povezanost, inspiracija i snažni emocionalni odgovori, a privlače ih zanimljivi zapleti i likovi koji dolaze iz različitih sredina. Komedije su im najdraži žanr (61,8%).

Što se tiče preferencija, mladi općenito prepoznaju razlike između europskih i američkih filmova. Američki filmovi postali su standardna referentna točka za mnoge mlade europske gledatelje zbog široke dostupnosti, a iako se europski filmovi ponekad kritiziraju kao manje spektakularni, sporiji ili niže produkcijske vrijednosti, mladi ih također vide kao umjetničke, biografske i promišljene. Mnogi mladi ispitanici vjeruju da je europska kinematografija više kvalitete jer je manje komercijalna i manje propagandistička, nudeći dublje pripovijedanje koje može zahtijevati veću analitičku uključenost gledatelja. Dominacija američkog sadržaja odražava se kroz popis 15 omiljenih filmova, koji se uglavnom sastoji od dugogodišnjih, modernih mainstream američkih box-office hitova i franšiza, kao što su Harry Potter, Interstellar i Star Wars. Podaci istraživanja također pokazuju da europskim filmovima nedostaje adekvatne vidljivosti i promocije izvan zemlje podrijetla, među mladima.

Nadalje, prof. Sarikakis je u predavanju naglasila i pojavu mladih kao stvaralaca. Gotovo četvrtina mladih (23,1%) proizvodi i dijeli video sadržaj online. Potonje signalizira novu paradigmu snimanja filmova gdje mladi demokratiziraju video i filmsku produkciju kroz autodidaktičko učenje i svakodnevnu opremu, primarno pametne telefone (79,2%). Svoj sadržaj dijele na društvenim mrežama poput TikToka, Instagrama i YouTubea, često snimajući materijal na engleskom radi veće dostupnosti. Iako mladi pokazuju interes za profesionalni rad, istovremeno navode prepreke u stvaranju filmova, kao što su nedostatak odgovarajuće opreme, resursa i institucionalnih veza.

U zaključnom dijelu predavanja prof. Sarikakis je navela nekoliko preporuka za poticanje konkurentnosti europske filmske industrije, a koje su nastale na osnovu istraživanja REBOOT projekta. One uključuju pozivanje Europske komisije da poveća vidljivost europskih filmova na društvenim mrežama kroz suradnju sa stvaraocima sadržaja i influencerima. Također se predlaže da Komisija financira streaming usluge koje daju prednost europskom sadržaju za mlade, potiče godišnju proizvodnju filmova namijenjenih posebno mladoj publici u nacionalnim filmskim industrijama te da ugradi sveobuhvatnu filmsku edukaciju u obavezno obrazovanje diljem europskih država članica. Konačno, europska filmska industrija mora prihvatiti i usvojiti demokratsku filmsku paradigmu koju sada koriste mladi stvaraoci.

U raspravi nakon predavanja dotaknute su teme jaza između audiovizualnih politika i praksi kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, nužnosti osmišljavanja novih modela uključivanja mladih u filmsku produkciju, te pitanja proširivanja programa filmskog obrazovanja kao i osnaživanja potpore filmskog stvaralaštva mladih. Uz pitanja metodologije i korištenih metoda te izazova provođenja takvog kompleksnog istraživanja na europskoj razini, raspravilo se i o potrebi za širim shvaćanjem koncepta medijskog upravljanja (dalje od institucionalističkog okvira), kao i o potrebi veće komunikacije podataka znanstvenih istraživanja ne samo prema industriji, nego i prema drugim akterima.

Moderatorica događanja bila je dr. sc. Jaka Primorac s Odjela za kulturu i komunikacije, IRMO.

Na stranici Repozitorija Centra Culturelink možete pronaći i sadržaje povezane s Culturelink gostujućim predavanjem prof. Sarikakis: https://kultura.irmo.hr/culturelink/repozitorij/

Predavanje je organizirano u suradnji s projektom CresCine, o kojem više možete saznati na linku: https://www.crescine.eu/

The post Prof. Katharine Sarikakis održala predavanje “Budućnost filma: Mladi Europljani oblikuju filmsku industriju“ appeared first on Kultura.

Najava – Culturelink gostujuća predavanja: Predavanje Katharine Sarikakis –“Budućnost filma: Mladi Europljani oblikuju filmsku industriju“

Lucija Gegić Stanić — Mon, 15 Sep 2025 12:06:57 +0000

U sklopu projekta CULTMED, CULTURELINK – Centar za istraživanje kulturne politike, razvoja i suradnje poziva vas na peto predavanje u okviru serije Culturelink gostujuća predavanja koje će se održati u srijedu, 24. rujna 2025. u 16h u biblioteci Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Profesorica i istraživačica komunikacijskih znanosti Katharine Sarikakis održat će predavanje pod nazivom “Budućnost filma: Mladi Europljani oblikuju filmsku industriju“.

Predavanje će istražiti načine na koji su mladi sadašnjost i budućnost kulturnih i kreativnih industrija te kako dinamično oblikuju kreativni sektor kao što je filmska industrija. Postojeća literatura o ulozi djece i mladih kao mlade publike i potrošača naglašava nedostatak istraživanja u kojima se uzimaju u obzir glasovi mladih. Također nedostaje i sveobuhvatno razumijevanje percepcije mladih o preferencijama, interesima i izazovima njihove filmske potrošnje i sudjelovanja u interakcijama povezanima s filmom, koje se kreću od filmskih klubova do filmskog stvaralaštva. Kako bi odgovorili na neka od ovih pitanja, u REBOOT projektu pokrenuto je istraživanje u kojem su korištene mješovite metode – ankete na 4.453 ispitanika te fokus grupe u kojima je sudjelovalo 508 mladih osoba u dobi od 12 do 24 godine iz devet zemalja: Austrije, Belgije, Finske, Francuske, Grčke, Italije, Poljske, Španjolske i Turske.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da su preferencije mladih povezane s emocionalnom privrženošću i filmovima s kojima se mogu identificirati te koji potiču snažne emocionalne odgovore, inspiraciju i osobnu projekciju. Mlada publika više cijeni složene i alternativne filmske narative, nostalgične filmove vezane uz njihovo djetinjstvo te uz autentičnost naspram ‘umjetnog’ pripovijedanja. Osim toga, mladi se ne ograničavaju na konzumiranje filmova, već usvajaju interaktivan pristup filmu – kroz generiranje razgovora putem dijeljenja kulturnih percepcija i iskustava povezanih s filmom na platformama društvenih medija. Ujedno, platforme poput Letterboxda pružaju prostor za aktivno sudjelovanje u kolektivnom stvaranju značenja filma.

Daljnji sloj interakcije s filmovima jest uključivanje mladih u video- te filmsko stvaralaštvo. Filmska proizvodnja višestruki je proces koji s jedne strane kombinira razvoj vještina i profesionalno istraživanje, a s druge strane govori o širenju granica kreativnosti, otkrivanju identiteta, samoizražavanju i društvenom angažmanu. Na kraju, mladi mijenjaju paradigme učenja prema demokratizaciji obrazovanja o video- i filmskom stvaralaštvu kroz autodidaktičke modele i korištenje svakodnevne opreme poput pametnih telefona, stvarajući neformalni, alternativni i samomotivirani kreativni put.

Ovo predavanje napravljeno je u suradnji s projektom CresCine, o kojem više možete saznati na linku: https://www.crescine.eu/

Predavanje će se održati na engleskom jeziku, a prijaviti se možete do 22. rujna 2025. na kultura@irmo.hr.

Katharine Sarikakis profesorica je komunikacijskih znanosti sa specijalizacijom u upravljanju medijima, medijskoj organizaciji i medijskoj industriji na Odsjeku za komunikacije Sveučilišta u Beču u Austriji. Voditeljica je istraživačkog laboratorija za upravljanje medijima i industrijama, kojem je cilj istraživanje i analiza pitanja, konteksta, aktera i utjecaja medija i kulturnog upravljanja te njihove nedovoljno istražene međupovezanosti s građanstvom, autonomijom i kontrolom. Prof. Sarikakis kontinuirano obnaša akademske rukovodeće pozicije od 1998. godine kao osnivačica i tadašnja predsjednica Mreže novih istraživača Međunarodnog udruženja istraživača medija i komunikacija (IAMCR). Bila je najmlađa ikada izabrana potpredsjednica IAMCR-a te je 2000. godine bila savjetnica razine A pri UNESCO-u. Prof. Sarikakis je također bila izabrana predsjednica i potpredsjednica Odjela za komunikacijsko pravo i politiku Međunarodnog udruženja za komunikacije (ICA) te osnivačica i dvaput izabrana predsjednica Odjela za komunikacijsko pravo i politiku Europskog udruženja za istraživanje i obrazovanje u komunikaciji (ECREA). Također je bila članica Izvršnog odbora ECREA-e te izabrana članica Međunarodnog vijeća IAMCR-a. Urednica je časopisa International Journal of Media and Cultural Politics. Više informacija možete pronaći ovdje.

The post Najava – Culturelink gostujuća predavanja: Predavanje Katharine Sarikakis –“Budućnost filma: Mladi Europljani oblikuju filmsku industriju“ appeared first on Kultura.

Paraic Mc Quaid održao predavanje “Temeljni dohodak za umjetnike: procjena irskog pilot-projekta”

Sunčana — Thu, 04 Sep 2025 11:14:49 +0000

U sklopu serije gostujućih predavanja Centra Culturelink, dana 2. rujna 2025. godine u Biblioteci Instituta za razvoj i međunarodne odnose predavanje je održao prof. Paraic Mc Quaid, istraživač u području kulturnih politika s Instituta za umjetnost, dizajn i tehnologiju (IADT), Dún Laoghaire, Irska.

Predavanje pod naslovom „Temeljni dohodak za umjetnike: procjena irskog pilot-projekta” bilo je posvećeno predstavljanju i analizi inovativnog programa Vlade Republike Irske kojim se testira uvođenje temeljnog dohotka za umjetnike i kulturne radnike u razdoblju od 2022. do 2026. godine.

Prof. Mc Quaid prvo je predstavio širi društveno-politički kontekst unutar kojeg se stvorila javno-politička podloga koja je dovela do uspostave navedenog modela te izložio koje su rasprave unutar kulturnog sektora prethodile uvođenju pilot-projekta. Potom je predstavio ciljeve i metodologiju pilot-projekta te iznio preliminarne rezultate i izazove provedbe kako bi otvorio raspravu o njegovim potencijalnim društvenim i kulturnim učincima. Predavanje je izazvalo veliko zanimanje publike, posebno s obzirom na aktualne rasprave o statusu samostalnih umjetnika u Hrvatskoj te o položaju umjetnika i kulturnih radnika u Europi i šire. Podaci evaluacije projekta pokazuju statistički značajan utjecaj temeljnog dohotka za umjetnike na gotovo sve pokazatelje; na razvoj umjetničke prakse, zadržavanje u sektoru, opću dobrobit i deprivaciju. Umjetnici su se mogli fokusirati više na vlastiti rad (12%) i eksperimentiranje (14%) te su kreirali više umjetničkih djela (u 65% slučajeva). Potom je otvorena diskusija o tome koliko rezultati pilot-projekta mogu biti iskoristivi u raspravama o univerzalnom temeljnom dohotku, o održivosti takvog modela u Irskoj unutar trenutačnih političkih trvenja te o primjenjivosti takvog modela u drugim društveno-političkim kontekstima. Prof. Mc Quaid je također otvorio pitanja o problemu natjecanja među umjetnicima, kolektivnom djelovanju umjetnika u danom kontekstu te o tome koliko modeli poput predstavljenog mogu učiniti znakovitu promjenu unutar trenutačne neoliberalne kapitalističke paradigme.

U nastavku donosimo i prezentaciju prof. Mc Quaida korištenu tijekom predavanja: link na prezentaciju.

The post Paraic Mc Quaid održao predavanje “Temeljni dohodak za umjetnike: procjena irskog pilot-projekta” appeared first on Kultura.

Podsjetnik: Culturelink gostujuća predavanja: Predavanje Paraica Mc Quaida „Temeljni dohodak za umjetnike – procjena irskog pilot-projekta“

Sunčana — Fri, 29 Aug 2025 11:25:58 +0000

Sve zainteresirane podsjećamo da u sklopu projekta CULTMED, CULTURELINK – Centar za istraživanje kulturne politike, razvoja i suradnje poziva na četvrto predavanje u okviru serije Culturelink gostujuća predavanja koje će se održati u utorak, 2. rujna 2025. u 16h u biblioteci Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Irski profesor i istraživač kulturnih politika Paraic Mc Quaid održat će predavanje pod nazivom „Temeljni dohodak za umjetnike – procjena irskog pilot-projekta“.

Predavanje će se baviti analizom implementacije programa temeljnog dohotka za umjetnike (BIA) koji je proveden u Irskoj, u kontekstu kulturne politike. Poseban fokus bit će na političkim, ekonomskim, kulturnim i društvenim okolnostima koje su dovele do uvođenja navedenog programa koji je izazvao značajan međunarodni interes. Predavanje će uključiti analizu političkog diskursa koji je pratio provedbu programa – analizu dokumenata prijedloga programa, izjava ministara i sl. Također će se razmatrati zašto su upravo umjetnici izdvojeni za poseban tretman i kako se program odnosi prema konceptu univerzalnog temeljnog dohotka. Ujedno će biti predstavljen i pregled glavnih nalaza istraživanja koje je naručeno kako bi se procijenili učinci pilot programa. Zatim će se raspraviti i određeni politički izazovi: na koji bi načinnastavak programa utjecao na rad Umjetničkog vijeća (Arts Council) te na druge oblike financijske potpore umjetnicima, kako bi se provodila imovinska provjera (means testing) te koja bi državna agencija bila najprikladnija za provedbu programa. Predavanje se temelji na članku koji su Paraic Mc Quaid i Satu Teppo (Sveučilište u Melbourneu) napisali za posebno izdanje međunarodnog znanstvenog časopisa Cultural Trends 2025. godine.

Predavanje će se održati na engleskom jeziku, molimo da svoj dolazak najavite na: kultura@irmo.hr.

Paraic Mc Quaid je predavač i istraživač kulturne politike na Institutu za umjetnost, dizajn i tehnologiju (IADT), Dún Laoghaire, Irska. Voditelj je inicijative Creation Bridge unutar programa Elevate, kao i voditelj diplomskog i poslijediplomskog studija menadžmenta kulturnih događanja. Uz akademski rad, Mc Quaid paralelno radi i na istraživanjima utemeljenim na praksi u području skulpture i suradničke umjetničke prakse.. Paraic je djelovao i kao stručni ocjenjivač za fond Kreativna Europa od 2013. do 2015. godine te je autor irskog izvještaja za Compendium of Cultural Policies od 2017. godine. Njegova najnovija istraživanja usmjerena su na temeljni dohodak za umjetnike, slobodu umjetničkog izražavanja te kulturnu politiku i klimatske promjene. U 2024.godini sudjelovao je sa izlaganjima na konferenciji Basic Income Earth Network na Sveučilištu u Bathu, na Međunarodnoj konferenciji o istraživanju kulturne politike (ICCPR) na Sveučilištu u Varšavi te na Međunarodnoj konferenciji o kulturnoj politici u sklopu Compendium of Cultural Policies u Podgorici, Crna Gora. U 2025.godini objavljuje članak o kulturnoj politici i klimatskim promjenama u izdanju Boekman Foundation, kao i članak o temeljnome dohotku za umjetnike u međunarodnom časopisu Cultural Trends. Više informacija dostupno je na sljedećoj poveznici.

The post Podsjetnik: Culturelink gostujuća predavanja: Predavanje Paraica Mc Quaida „Temeljni dohodak za umjetnike – procjena irskog pilot-projekta“ appeared first on Kultura.

Culturelink gostujuća predavanja: Predavanje Paraica Mc Quaida „Temeljni dohodak za umjetnike – procjena irskog pilot-projekta“

Lucija Gegić Stanić — Mon, 21 Jul 2025 09:50:30 +0000

U sklopu projekta CULTMED, CULTURELINK – Centar za istraživanje kulturne politike, razvoja i suradnje poziva vas na četvrto predavanje u okviru serije Culturelink gostujuća predavanja koje će se održati u utorak, 2. rujna 2025. u 16h u biblioteci Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Irski profesor i istraživač kulturnih politika Paraic Mc Quaid održat će predavanje pod nazivom „Temeljni dohodak za umjetnike – procjena irskog pilot-projekta“.

Predavanje će se održati na engleskom jeziku, a prijaviti se možete do 1. rujna 2025. na kultura@irmo.hr.

The post Culturelink gostujuća predavanja: Predavanje Paraica Mc Quaida „Temeljni dohodak za umjetnike – procjena irskog pilot-projekta“ appeared first on Kultura.