Program se odvijao tijekom dva dana, 13. i 14. veljače 2026., u Potsdamu i Berlinu, a uključivao je istraživačku konferenciju na Sveučilištu u Babelsbergu u Potsdamu, službeno predstavljanje publikacije Stanje europskog filma 3 na European Film Marketu u sklopu Berlinalea te završnu skupštinu konzorcija.

Istraživačka konferencija: završni rezultati projekta CresCine

Prvi dan događanja, 13. veljače, održao se u prostorima Filmskog sveučilišta Babelsberg KONRAD WOLF u Potsdamu, gdje su predstavljeni završni rezultati projekta CresCine kroz niz tematskih izlaganja posvećenih inovacijama, produkcijskim i financijskim ekosustavima, distribuciji te konkurentnosti malih europskih filmskih tržišta. Konferenciju su otvorili Susanne Stürmer (predsjednica Filmskog sveučilišta Babelsberg KONRAD WOLF) i Manuel José Damásio (koordinator projekta CresCine).

U okviru sesije “From Domestic to International Audiences: Competitiveness in Small Markets”, među izlagačima je sudjelovala i dr. sc. Jaka Primorac, voditeljica IRMO tima na projektu CresCine i suradnica na CULTMED projektu, koja je govorila o publikama domaćeg filma na malim europskim tržištima.

Službeno predstavljanje publikacije Stanje europskog filma 3

Drugi dan CresCine događanja, 14. veljače, u prijepodnevnim satima u sklopu European Film Marketa (EFM) na Berlinaleu, održano je službeno predstavljanje trećeg izdanja publikacije Stanje europskog filma 3, koja je donijela najnovije analize europskih filmskih tržišta s naglaskom na mala tržišta i njihove razvojne potencijale.

Događaj je uključivao panel diskusije i okrugle stolove o budućnosti filmske industrije u malim europskim zemljama, uz sudjelovanje istraživača i industrijskih partnera projekta, uključujući predstavnike filmskih agencija iz istraživanih zemalja te dionike europskih filmskih profesionalnih udruženja. Događanje su otvorili Manuel José Damásio (koordinator projekta CresCine) te Matthijs Wouter Knol, ravnatelj Europske filmske akademije (EFA), partnerske organizacije na projektu.

Završna skupština konzorcija i budući razvoj CresCine inicijative

U poslijepodnevnim satima 14. veljače održana je glavna skupština CresCine konzorcija u središnjici Europske filmske akademije (EFA). Tijekom skupštine raspravljalo se o završnom izvještavanju, planovima diseminacije rezultata, Memorandumu o razumijevanju te uspostavi CresCine alijanse kao platforme za daljnju suradnju i promociju projektnih rezultata. Na skupštini su ispred IRMO-a kao projektnog partnera sudjelovale dr. sc. Jaka Primorac, voditeljica IRMO CresCine tima, te dr. sc. Aleksandra Uzelac, voditeljica CULTMED projekta i Odjela za kulturu i komunikacije IRMO-a.

Događanja su završila neformalnim druženjem i obilježavanjem završetka projekta.

Predstavljanje publikacije Stanje europskog filma 3 možete pronaći na ovoj poveznici, a snimku istraživačke konferencije ovdje. Program cjelokupnog događanja u sklopu Berlinalea dostupan je ovdje.

Više o CresCine projektu možete saznati na službenoj stranici.

The post Na Berlinaleu održani završni događaji projekta CresCine appeared first on Kultura.

Prema nalazima istraživanja finaliziranog 2024.godine, Hrvatska ima snažan program poticaja za servise produkcije koji privlači strane produkcije i doprinosi izvoznom volumenu. Javna potpora za produkciju i razvoj filma u Hrvatskoj je relativno niska, usporediva s Estonijom i Litvom, a podaci pokazuju i nisku posjećenost kina u istraživanom razdoblju od 2014. do 2022. godine, što se djelomično objašnjava infrastrukturnim ograničenjima i cijenama ulaznica. U istom razdoblju domaći filmovi ostvaruju umjeren uspjeh na međunarodnim festivalima, a njihova se prisutnost na VoD platformama postupno povećava. Izvještaj također ističe kako je domaća publika premala da bi sama održala lokalnu filmsku industriju u svim istraživanim zemljama te da se male europske zemlje različitim strategijama nose s tim izazovom.

Tekst u Hrvatskom filmskom ljetopisu dostupan je na mrežnim stranicama časopisa, dok je interaktivni portret hrvatske filmske industrije (na engleskom jeziku) dostupan  ovdje. Prijevod s engleskog izradila je Lucija Gegić. Više o CresCine projektu i drugim dostupnim izvještajima možete pronaći na mrežnoj stranici projekta.

Fotografija: Hrvatski filmski savez

The post Dr. sc. Jaka Primorac objavila tekst o hrvatskoj filmskoj industriji u novom broju Hrvatskog filmskog ljetopisa appeared first on Kultura.

Box Office Simulation Tool temelji se na podacima iz Film Industry Data Repositoryja (FIDA) te omogućuje simulaciju kino-rezultata prema nizu varijabli, uključujući žanr, jezik filma i produkcijski budžet. Na taj način korisnici mogu dobiti uvid u potencijalni komercijalni doseg filmova u pojedinim europskim zemljama.

Razvoj alata oslanja se na skup podataka prikupljenih iz više relevantnih izvora, među kojima su TMDB, Wikidata, Cinando, Lumiere Pro, Europski audiovizualni opservatorij, International Showtimes, kao i festivalski podaci koje je prikupio sam CresCine. Posebna vrijednost alata jest njegova pokrivenost manjih europskih filmskih tržišta, koja su često zanemarena u sličnim komercijalnim analitičkim rješenjima.

Ovaj alat dodatno proširuje CresCineov podatkovni ekosustav, koristeći FIDA-u kao središnju bazu podataka za razvoj aplikacija koje nude uvide u buduće trendove i projekcije u funkcioniranju europskog filmskog tržišta. Time CresCine nastavlja osnaživati svoju ulogu u razvoju analitičkih alata koji povezuju istraživanje, industriju i kulturne politike u području filma.

Objava Box Office Simulation Toola dio je šireg nastojanja projekta CresCine da poveća dostupnost podataka i analitičkih resursa te potakne informiranije odlučivanje u europskoj filmskoj industriji.

Cijelom newsletteru možete pristupiti ovdje.

Više o CresCine projektu saznajte na njegovoj mrežnoj stranici.

Naslovna fotografija: CresCine

The post Projekt CresCine predstavlja novi interaktivni alat za simulaciju kino posjećenosti appeared first on Kultura.

Predstavljanje finalnog izvještaja State of European Film Vol. 3 i završna konferencija na Berlinaleu

Projekt CresCine poziva na završnu konferenciju State of European Film 2026+, koja će se održati 14. veljače 2026., na European Film Marketu koji je organiziran u sklopu Berlinale festivala, gdje će CresCine okupiti vodeće donositelje odluka, kreatore javnih politika i ključne dionike europske filmske industrije.

Ova ekskluzivna sesija, otvorena za samo 100 industrijskih lidera, označava službeno objavljivanje trećeg izdanja godišnjeg izvještaja State of European Film, koji donosi preporuke utemeljene na istraživanjima provođenim u sklopu projekta. Preporuke su usmjerene  prema vodećim akterima u područjima produkcije, distribucije, financiranja, javnih politika i inovacija, sa fokusom na ključne izazove i prilike europskog filma u 2026. godini i nadalje.

Registrirati se možete na ovoj poveznici.

Cijelom biltenu s najavom summita možete pristupiti ovdje.

FIDA – novi alat za industrijske podatke

CresCine je ovog mjeseca također objavio i  Film Industry Data Repository, skraćeno FIDA – besplatnu interaktivnu platformu za analizu podataka o europskom filmu. FIDA je osmišljena kako bi suzbila fragmentaciju industrijskih podataka i omogućila centralizirani pristup koji obuhvaća kompletan životni ciklus filma na europskoj razini, od festivalskih premijera do dostupnosti na VOD platformama.

Trenutno je dostupan VOD dashboard koji omogućuje praćenje ulaska filma u VOD kataloge, trajanja njihove dostupnosti te varijacija distribucije po platformama i žanrovima. Tijekom siječnja i nadalje, CresCine planira svakog tjedna objaviti nove analitičke panele koji će dodatno produbiti vizualizaciju podataka o europskom kinematografskom krajoliku.

FIDA integrira podatke iz više međunarodnih izvora, uključujući IMDb/TMDB, Wikidata, Lumiere Pro, Cinando, International Showtimes i druge, te kombinira informacije o festivalskim prikazivanjima, kino-distribuciji i digitalnoj prisutnosti filmova. Platforma posebnu vrijednost donosi zemljama s manjim tržištima koje do sada nisu imale sveobuhvatnu podatkovnu podršku za planiranje i benchmarking distribucijske strategije.

Cijelom biltenu sa svim informacijama o FIDA-i možete pristupiti ovdje.

Sve informacije o CresCine projektu možete pronaći na mrežnoj stranici projekta.

Naslovna fotografija: CresCine

The post Projekt CresCine donosi interaktivni alat FIDA i najavljuje novo izdanje izvještaja State of European Film appeared first on Kultura.

Najnovijem izdanju IRMO Aktualno možete pristupiti ovdje.

The post Objavljen novi broj IRMO Aktualno: “Publike i domaći film – nekoliko crtica s malih europskih filmskih tržišta” appeared first on Kultura.

Nakon predstavljanja sudionika okruglog stola i pregleda glavnih informacija o CresCine projektu, istaknuto je da je fokus na komparativnoj raspravi o filmskoj industriji u Danskoj i Hrvatskoj proizašao iz želje da se, uz svjesnost o socioekonomskim i političkim razlikama, potakne razmjena primjera dobre prakse, ali i policy izazova iz obiju zemalja iz kojih njihovi sektori mogu učiti. U uvodnom dijelu izneseni su osnovni komparativni podaci o produkcijskom volumenu igranih i dokumentarnih filmova (manjinskih, većinskih te 100% nacionalnih produkcija), pri čemu je zabilježena značajna razlika kako u broju naslova u petnaestogodišnjem istraživačkom periodu, tako i u kontinuitetu proizvodnje (npr. veliki pad u Covid-19 razdoblju za Hrvatsku). Također je istaknuto da Danska bilježi gotovo dvostruko veći broj proizvedenih domaćih naslova na pola milijuna stanovnika, što je u kasnijoj u raspravi kontekstualizirano podacima o visini ulaganja izdavanjima u proizvodnju i razvoj: 38,8 milijuna eura u Danskoj naspram 7,1milijun eura u Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2022. godine.

Rasprava je u nastavku bila fokusirana oko tri ključne teme – pitanjima kino infrastrukture, utjecaju globalnih streaming servisa te pitanju potpora za servisne produkcije. Sudionici su ukazali na sličan broj kina po glavi stanovnika u obje zemlje, ali i na značajne razlike u cijeni kino ulaznica. Prema dostupnim podacima, prema kupovnoj moći građana, Danska ima najviše cijene ulaznica među svim istraživanim zemljama u projektu. U tom kontekstu je visina PDV-a na ulaznice značajan faktor, a on za Dansku iznosi 25%, dok je u Hrvatskoj primijenjena povlaštena razina PDV-a od 5%. Obje zemlje imaju dobru teritorijalnu raspoređenost kino infrastrukture, međutim nezavisna kino mreža u Hrvatskoj suočava se s izazovima vezanim uz vlasništvo nad kino dvoranama, što se odražava na filmsko programiranje i kontinuitet rada. Kao pozitivan primjer istaknut je Biograf Klub Danmark, koji je utjecao na gledanost domaćeg filma. To potvrđuju i podaci prema kojima danski filmovi čine 30,8% ukupne gledanosti u zemlji, dok u Hrvatskoj udio hrvatskih filmova u ukupnoj gledanosti iznosi tek 3.5%. Tome je uspjehu u Danskoj, prema sugovornicima, doprinijela važna uloga kino infrastrukture posebice u manjim gradovima, gdje je i gledanost domaćih filmova u prosjeku veća. Istaknuta je i važnost koprodukcija (bilo manjinskih ili većinskih) za zatvaranje budžeta, povećanje vidljivosti filma te za njegovu širu promociju. Podaci CresCine istraživanja pokazuju veliku važnost manjinskih koprodukcija za hrvatski audiovizualni sektor.

Gledanost u europskim kinima još se uvijek nije vratila na predpandemijske postavke, i pitanje je hoće li se to dogoditi bez ključnih promjena u samom programiranju i upravljanju kinima. Navike gledateljica i gledatelja su se promjenile, i sve veći je utjecaj streaming servisa na navike građana, dok su posebice mladi sve više orijentirani na informiranje i gledanje sadržaja na društvenim medijima. Time je otvorena i sljedeća tema o utjecaju globalnih online platformi na proizvodnju i distribuciju sadržaja s malih tržišta. Dok streameri poput Netflixa u nordijskim zemljama poput Danske ulažu i u proizvodnju, u Hrvatskoj su uglavnom zainteresirani za licenciranje domaćih sadržaja. Podaci CresCine istraživanja pokazuju da je većina danskih naslova dostupna na nekom od streamera, dok je u 2023. samo 37% hrvatskih naslova bilo dostupno na nekom od streamera. U raspravi je istaknuto kako se pretpostavlja da je taj udio u međuvremenu porastao uslijed izmjena Zakona o elektroničkim medijima. Međutim, važno je istaknuti da gotovo svi SVOD-ovi dolaze iz SAD-a, što dodatno naglašava potrebu za jačanjem europskih modela distribucije. U tom kontekstu se govorilo MEDIA programima, primjerice pozivu „Europske mreže VOD platformi i operatora“, kojim se želi izazvati takva dominacija, ali zbog strukturnih ograničenja takvi programi zapravo nisu okrenuti malim EU zemljama nego tzv. ‘the Big Five’ (Španjolska, Francuska, Njemačka, UK te Italija), dok su manja tržišta u nepovoljnijem položaju.

Rasprava se potom okrenula prema pitanju potpora za servisne produkcije. Hrvatska takav program provodi već dugi niz godina te je u periodu od 2014. do 2022. u njega uloženo 23 milijuna eura, dok u Danskoj takav program dosad nije provođen. U 2026. Danska će po prvi puta otvoriti takav tip programa, oko kojeg već duži niz godina vlada podvojena rasprava u danskoj filmskoj zajednici. Iskustva iz Hrvatske kreću se od pozitivnih, u smislu ekonomskih benefita za zajednice u kojima se produkcije održavaju, promocije Hrvatske u međunarodnim okvirima, upskillinga ljudi koji rade na takvim velikim produkcijama, pa sve do negativnih posljedica za lokalnu filmsku zajednicu u smislu dostupnosti kadrova za domaće produkcije (bilo cjenovno ili vremenski) te nemogućnosti domaćih produkcija zbog ograničenih budžeta da adekvatno plate filmske radnike i radnice. Na koji način će danska filmska industrija reagirati na program potpora servisnim produkcijama i koliko će to utjecati na domaću filmsku proizvodnju ostaje za vidjeti nakon uvođenja programa. U završnom dijelu koji je uključivao pitanja iz publike naglašeno je kako bez obzira na stagnaciju gledanosti filmova u kinima, kino i dalje ima ključnu ulogu u cjelokupnom lancu vrijednosti filma, i kao prva točka i indikator uspješnosti ditribucije (pa i na streaming platformama), i kao mjesto društvenosti i rasprave o filmu. Sudionici su istaknuli i kako su potrebni novi načini kako da se dopre do (mlade) publike, razvoja filmske kulture, otvaranje novim vidovima stvaranja (kino) iskustva uživanja u filmu te razvoja modela kojima će film biti prostor zajedničkog stvaranja.

Okruglom stolu je prisustvovalo preko šezdeset sudionika i sudionica iz filmskog sektora i akademije iz Hrvatske i Europe. Okrugli stol organiziran je u partnerstvu sa Zagreb Film Festivalom i Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu, a dio je programa Industrija ZFF-a koji služi kao platforma za edukaciju i umrežavanje filmskih stručnjaka i stučnjakinja u regiji.

U nastavku možete pogledati fotografije s događaja.
Fotografije: Zoe Šarlija (izvor: ZFF).

The post Na Zagreb Film Festivalu održan okrugli stol „Mala tržišta, velike priče“ o filmskoj industriji u malim EU zemljama appeared first on Kultura.

Okrugli stol predstavit će ključne rezultate CresCine istraživanja provedenog u okviru projekta Obzor Europa (2023. – 2026.), s posebnim naglaskom na komparativne uvide iz Hrvatske i Danske. Istraživači, donositelji javnih politika i filmski profesionalci govorit će o načinima povećanja međunarodne konkurentnosti filmske industrije u malim zemljama Europske unije.

Događanje je organizirano u partnerstvu sa Zagreb Film Festivalom i Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu,a dio je programa Industrija ZFF-a koji služi kao platforma za edukaciju i umrežavanje filmskih stručnjaka u regiji.

Sudionici okruglog stola su Jakob Isak Nielsen, Lars Bjørn Hansen, Chris Marcich i Martina Petrović, a događaj moderira Jaka Primorac.

Jakob Isak Nielsen izvanredni je profesor na Odsjeku za medijske studije i novinarstvo Sveučilišta u Aarhusu, gdje je također obnašao dužnost pročelnika od 2014. do 2019. godine. Njegovo se istraživanje usredotočuje na proučavanje filmske i medijske industrije, medijsku produkciju te audiovizualnu estetiku. Autor je više od 100 znanstvenih članaka iz tih područja. Također je suautor knjige ‘Serijalnost u eri streaminga’ (Seriality in the Streaming Era, Routledge, 2025), autor studije ‘Pokret kamere u narativnom filmu’ (Camera Movement in Narrative Cinema, doktorska disertacija, 2007) te suurednik i suradnik u knjigama o američkim dramskim serijama ‘Televizija za napredne gledatelje’ (Fjernsyn for viderekomne, 2011) te o transnacionalnim serijskim fenomenima u eri streaminga ‘Streaming za napredne gledatelje’ (Streaming for viderekomne, 2020). Njegovi nedavni istraživački projekti uključuju CresCine – Povećanje međunarodne konkurentnosti filmske industrije na malim europskim tržištima (Obzor Europa, 2023.–2026.), ScreenME – Poduzetništvo u području audiovizualnih medija (Screen Media Entrepreneurship, Obzor Europa, 2019. – 2023.) te What Makes Danish TV Drama Series Travel? (Danski nezavisni istraživački fond, 2014.–2018.).

Lars Bjørn Hansen danski je filmski producent i iskusni medijski menadžer s gotovo četiri desetljeća iskustva u nordijskoj filmskoj industriji. Trenutno je glavni direktor u SF Studios Production ApS, gdje je odigrao ključnu ulogu u oblikovanju poslovanja SF Studiosa u Danskoj i Norveškoj. Također je predsjednik upravnog odbora Motion Blur (Norveška) te je ranije obnašao dužnost Country Managera za SF Studios Norveška. Prije nego što je preuzeo vodstvo SF Studios Productiona, Hansen je obnašao vodeće funkcije unutar SF Filma i SF Studiosa, doprinoseći njihovu strateškom razvoju i međunarodnim partnerstvima s velikim studijima poput Twentieth Century Foxa, Warner Brosa i MGM-a. Njegova karijera obuhvaća i visoke financijske i operativne pozicije u Netdoktor Groupu, TDC Cable TV-u (YouSee) i Nordisk Film Groupu, gdje je imao ključnu ulogu u uspješnim poslovnim preokretima i integracijama kompanija.

Chris Marcich je imenovan ravnateljem Hrvatskog audiovizualnog centra 1. svibnja 2019. godine. U prosincu 2023. izabran je za predsjednika Udruženja ravnatelja europskih filmskih agencija (EFAD). Također obnaša dužnost predsjednika Upravnog odbora AGICOA-e, međunarodne organizacije za kolektivno upravljanje pravima koja zastupa određena prava producenata. Kao ravnatelj Centra, Chris zastupa i djeluje u ime Centra te, zajedno s timom stručnjaka, organizira i vodi njegove aktivnosti. Primarna misija Centra, u najširem smislu, jest podržavati i promicati hrvatski filmski i audiovizualni sektor. Centar također provodi program poticaja povrata novca poznat pod nazivom „snimanje u Hrvatskoj“, u njemu se nalazi Ured MEDIA-e za Hrvatsku, a predstavlja i Hrvatsku u programu Eurimages. Chris je prethodno bio predsjednik europskog ureda Udruženja filmske industrije (Motion Picture Association) u Bruxellesu, od 1995. do 2016. godine. Od 1985. do 1995. Chris je obnašao različite dužnosti u području politika i pregovora u Uredu američkog trgovinskog predstavnika (USTR), uključujući i dužnost pomoćnika USTR-a za Europu, Bliski istok i Afriku.

Martina Petrović posjeduje diplomu iz međunarodnih odnosa (glavni smjer) i psihologije (podsmjer). Profesionalnu karijeru započela je u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, u Upravi za međunarodnu kulturnu suradnju, gdje je bila odgovorna za međunarodnu kulturnu razmjenu te za promociju hrvatskoga filma na festivalima poput Berlinalea i Cannesa. Od 2008. godine aktivno je sudjelovala u osnivanju Hrvatskog audiovizualnog centra, gdje je nastavila djelovati i nakon što ju je Europska komisija imenovala voditeljicom Deska Kreativne Europe – Ureda MEDIA Hrvatske. Inicijatorica je europske inkluzivne platforme za edukaciju i koprodukciju Let’s Pitch Some Shorts!, namijenjene novim autorima i producentima kratkometražnih filmova, te osnivačica Series Rough Pitch – The Balkan Way, danas prepoznatog regionalnog središta za razvoj TV serija i industrijsko povezivanje. Također je pokrenula prvu strukovnu konferenciju u ovom dijelu srednje i istočne Europe kojom je obilježeno deset godina hrvatskog sudjelovanja u potprogramu Kreativna Europa MEDIA, okupivši vodeće žene iz europskog AV sektora na ovom važnom događanju. Dobitnica je prve nagrade Albert Kapović (2010.) za izniman doprinos internacionalizaciji hrvatskog filma, a nedavno je postala članica Upravnog odbora Europske mreže žena u AV sektoru (EWA Network). Martina i dalje aktivno mentorira mlade filmske profesionalce te savjetuje europske AV tvrtke kroz različite organizacijske suradnje i profesionalne mreže.

Jaka Primorac radi kao znanstvena savjetnica na Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu, Hrvatska. Doktorirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2010. godine. Njeni znanstveni interesi presijecaju područja sociologije kulture, sociologije medija i komunikacija te sociologije rada. Sudjelovala je kao voditeljica i suradnica na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim projektima, a trenutačno je voditeljica IRMO dionice Obzor Europa projekta ‘Povećanje međunarodne konkurentnosti filmske industrije na malim europskim tržištima’ (CresCine) (2023.-2026.), te suradnica na IRMO NextGeneration projektu ‘Interdisciplinarna istraživanja kulturnih i medijskih politika i praksi: razvojni i demokratski potencijali’ (CULTMED) (2023.-2027.), i na IRMO HRZZ projektu ‘Digitalni podatci, infrastrukture i razvoj’ (DEVELOPER). Od 2016-2018.godine bila je članica Umjetničkog vijeća Hrvatskog audiovizualnog centra. Objavljuje u međunarodnim i domaćim znanstvenim časopisima kao što su Cultural Trends, International Journal for Cultural Policy, Forum Qualitative Sozialforschung/Forum: Qualitative Social Research (FQS) i dr. Recentni naslovi uključuju autorsku knjigu ‘Od projekta do projekta: Rad i zaposlenost u kulturnom sektoru’ (BLOK, 2021) te uredničku monografiju ‘Digital Transformation and Cultural Policies in Europe’ (s Ole Marius Hyllandom, Routledge, 2024).

Na okrugli stol možete se prijaviti putem obrasca u nastavku:

The post Najava: Mala tržišta, velike priče – okrugli stol o filmskoj industriji u malim europskim zemljama na Zagreb Film Festivalu appeared first on Kultura.

Predavanjem pod naslovom “Budućnost filma: Mladi Europljani oblikuju filmsku industriju“ prof. Sarikakis je predstavila podatke istraživanja koji pokazuju kako su mladi sadašnjost i budućnost kulturnih i kreativnih industrija te na koje sve načine dinamično oblikuju kreativni sektor kao što je filmska industrija.

Predavanje je zasnovano na osnovu podataka projekta programa Obzor Europa naziva „REBOOT“, koji je usmjeren na razumijevanje i naglašavanje međunarodne konkurentnosti europske filmske industrije (EFI). Ključni cilj projekta REBOOT je istražiti institucionalne okvire koji definiraju konkurentnost europske filmske industrije te istaknuti na koje načine publika, a posebno mladi ljudi i djeca, shvaćaju pojam konkurentne filmske industrije u današnje vrijeme. Istraživanje se bavi postojećim nedostacima u literaturi, navodeći nedostatak recentnih studija o programima podrške filmskoj pismenosti i nedostatak sveobuhvatnog razumijevanja percepcija, preferencija i angažmana mladih u odnosu na film.

U istraživanju su korištene mješovite metode, primjenjujući opsežno kvantitativno istraživanje s 4.453 sudionika (djeca u dobi od 12 do 18 godina i mladi odrasli od 18 do 24 godine) te kvalitativne uvide prikupljene kroz fokus grupe u kojima je sudjelovalo 508 mladih ljudi. Istraživanje je obuhvatilo devet europskih zemalja: Austriju, Belgiju, Finsku, Francusku, Grčku, Italiju, Poljsku, Španjolsku i Tursku. Rezultati pokazuju da je streaming redefinirao način na koji mladi konzumiraju filmove. Značajna većina mladih (75,6%) radije gleda filmove putem videa na zahtjev (VoD) platformi na TV-u ili računalu, napominjući da streaming platforme nude širi raspon opcija u usporedbi s tradicionalnim modelima. Film igra važnu ulogu u njihovim životima, pri čemu 77,6% mladih gleda filmove svaki tjedan ili nekoliko puta tjedno. Iako je VoD dominantan, i kino ostaje cijenjeno i nezamjenjivo iskustvo, često povezano s društvenim aktivnostima koje uključuju prijatelje, obitelj ili partnere. Mladi su izbirljivi i kritički svjesni ponude, općenito izražavajući zadovoljstvo raznolikošću koju nude streaming usluge. Ipak, dio mladih kritizira novije filmove kao repetitivne, predvidive i vođene isključivo profitom. Za mlade su najvažniji elementi u filmovima emocionalna povezanost, inspiracija i snažni emocionalni odgovori, a privlače ih zanimljivi zapleti i likovi koji dolaze iz različitih sredina. Komedije su im najdraži žanr (61,8%).

Što se tiče preferencija, mladi općenito prepoznaju razlike između europskih i američkih filmova. Američki filmovi postali su standardna referentna točka za mnoge mlade europske gledatelje zbog široke dostupnosti, a iako se europski filmovi ponekad kritiziraju kao manje spektakularni, sporiji ili niže produkcijske vrijednosti, mladi ih također vide kao umjetničke, biografske i promišljene. Mnogi mladi ispitanici vjeruju da je europska kinematografija više kvalitete jer je manje komercijalna i manje propagandistička, nudeći dublje pripovijedanje koje može zahtijevati veću analitičku uključenost gledatelja. Dominacija američkog sadržaja odražava se kroz popis 15 omiljenih filmova, koji se uglavnom sastoji od dugogodišnjih, modernih mainstream američkih box-office hitova i franšiza, kao što su Harry Potter, Interstellar i Star Wars. Podaci istraživanja također pokazuju da europskim filmovima nedostaje adekvatne vidljivosti i promocije izvan zemlje podrijetla, među mladima.

Nadalje, prof. Sarikakis je u predavanju naglasila i pojavu mladih kao stvaralaca. Gotovo četvrtina mladih (23,1%) proizvodi i dijeli video sadržaj online. Potonje signalizira novu paradigmu snimanja filmova gdje mladi demokratiziraju video i filmsku produkciju kroz autodidaktičko učenje i svakodnevnu opremu, primarno pametne telefone (79,2%). Svoj sadržaj dijele na društvenim mrežama poput TikToka, Instagrama i YouTubea, često snimajući materijal na engleskom radi veće dostupnosti. Iako mladi pokazuju interes za profesionalni rad, istovremeno navode prepreke u stvaranju filmova, kao što su nedostatak odgovarajuće opreme, resursa i institucionalnih veza.

U zaključnom dijelu predavanja prof. Sarikakis je navela nekoliko preporuka za poticanje konkurentnosti europske filmske industrije, a koje su nastale na osnovu istraživanja REBOOT projekta. One uključuju pozivanje Europske komisije da poveća vidljivost europskih filmova na društvenim mrežama kroz suradnju sa stvaraocima sadržaja i influencerima. Također se predlaže da Komisija financira streaming usluge koje daju prednost europskom sadržaju za mlade, potiče godišnju proizvodnju filmova namijenjenih posebno mladoj publici u nacionalnim filmskim industrijama te da ugradi sveobuhvatnu filmsku edukaciju u obavezno obrazovanje diljem europskih država članica. Konačno, europska filmska industrija mora prihvatiti i usvojiti demokratsku filmsku paradigmu koju sada koriste mladi stvaraoci.

U raspravi nakon predavanja dotaknute su teme jaza između audiovizualnih politika i praksi kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, nužnosti osmišljavanja novih modela uključivanja mladih u filmsku produkciju, te pitanja proširivanja programa filmskog obrazovanja kao i osnaživanja potpore filmskog stvaralaštva mladih. Uz pitanja metodologije i korištenih metoda te izazova provođenja takvog kompleksnog istraživanja na europskoj razini, raspravilo se i o potrebi za širim shvaćanjem koncepta medijskog upravljanja (dalje od institucionalističkog okvira), kao i o potrebi veće komunikacije podataka znanstvenih istraživanja ne samo prema industriji, nego i prema drugim akterima.

Moderatorica događanja bila je dr. sc. Jaka Primorac s Odjela za kulturu i komunikacije, IRMO.

Na stranici Repozitorija Centra Culturelink možete pronaći i sadržaje povezane s Culturelink gostujućim predavanjem prof. Sarikakis: https://kultura.irmo.hr/culturelink/repozitorij/

Predavanje je organizirano u suradnji s projektom CresCine, o kojem više možete saznati na linku: https://www.crescine.eu/

The post Prof. Katharine Sarikakis održala predavanje “Budućnost filma: Mladi Europljani oblikuju filmsku industriju“ appeared first on Kultura.

Mali europski filmovi: izazovi i pokretači promjene za distribuciju i prikazivanje

Izvješće donosi analizu filmskih ekosustava u sedam manjih europskih zemalja – Hrvatskoj, Danskoj, Estoniji, Flandriji (Belgija), Irskoj, Litvi i Portugalu – te ih opisuje kroz četiri orijentacije: kulturnu rezonancu (fokus na domaću publiku), umjetnički film (sadržaji orijentirani na festivale), izvoz (izlaz na međunarodno tržište) i produkcijske usluge. Ključni izazovi koje ove zemlje dijele odnose se na privlačenje publike u vlastitim državama, postizanje međunarodnog priznanja putem festivala i ulazak na tržište streaming platformi. Iako se radi o malim i jezično specifičnim tržištima, pokretači promjena uključuju rastući značaj koprodukcija, uspjehe na festivalima i sve veću važnost digitalnih distribucijskih kanala. Cijelom izvješću možete pristupiti ovdje.

Strategije za izgradnju održivih art kina u Europi

U ovom se izvješću istražuje kako europska art kina mogu postati održivija u kontekstu novih društvenih, ekoloških i tržišnih izazova. Naglasak se stavlja na ekološku održivost, osnaživanje stručnjaka, inovativne modele financiranja i distribucije te jačanje kulturnog značaja ovih prostora. U okviru istraživanja provode se pilot-projekti u sedam zemalja, s ciljem razvijanja smjernica koje bi malim tržištima omogućile bolju vidljivost i konkurentnost, bez kompromitiranja umjetničke kvalitete i kulturne raznolikosti. Izvješće možete pročitati ovdje.

Osmišljavanje učinkovitih marketinških strategija za filmove s malih europskih tržišta

Ovo izvješće bavi se pitanjem kako osmisliti učinkovitije marketinške pristupe za filmove s malih europskih tržišta. Tradicionalne strategije, osmišljene za veća tržišta, često budu nedovoljno prilagođene tržištima s ograničenim resursima, publikom i infrastrukturom. Zato se naglašava važnost inovativnih rješenja prilagođenih lokalnim kontekstima – od upotrebe društvenih mreža i digitalnih kampanja, do suradnji s festivalima i kulturnim institucijama – kako bi filmovi iz manjih kinematografija pronašli put do šire publike. Izvješće je dostupno ovdje.

Uloga blockchaina u transformaciji europske filmske industrije

Blockchain tehnologija istražuje se kao potencijalno rješenje za brojne probleme u filmskoj industriji, uključujući evidenciju prava, raspodjelu prihoda i upravljanje licencama. Kroz primjere se prikazuje kako se već eksperimentira s pametnim ugovorima, tokenizacijom i novim modelima financiranja, iako je primjena još u ranoj fazi i suočena s regulatornim i tehničkim izazovima. Preporuke uključuju razvoj zajedničkih standarda, jasniji pravni okvir te podršku manjim produkcijskim kućama kako bi blockchain mogao postati realan alat za transparentniju i učinkovitiju europsku filmsku industriju. Cijelo je izvješće dostupno ovdje.

Sve informacije o CresCine projektu možete pronaći na mrežnoj stranici projekta.

The post Objavljena četiri nova izvješća o europskoj filmskoj industriji u sklopu projekta CresCine appeared first on Kultura.

Predavanje će istražiti načine na koji su mladi sadašnjost i budućnost kulturnih i kreativnih industrija te kako dinamično oblikuju kreativni sektor kao što je filmska industrija. Postojeća literatura o ulozi djece i mladih kao mlade publike i potrošača naglašava nedostatak istraživanja u kojima se uzimaju u obzir glasovi mladih. Također nedostaje i sveobuhvatno razumijevanje percepcije mladih o preferencijama, interesima i izazovima njihove filmske potrošnje i sudjelovanja u interakcijama povezanima s filmom, koje se kreću od filmskih klubova do filmskog stvaralaštva. Kako bi odgovorili na neka od ovih pitanja, u REBOOT projektu pokrenuto je istraživanje u kojem su korištene mješovite metode – ankete na 4.453 ispitanika te fokus grupe u kojima je sudjelovalo 508 mladih osoba u dobi od 12 do 24 godine iz devet zemalja: Austrije, Belgije, Finske, Francuske, Grčke, Italije, Poljske, Španjolske i Turske.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da su preferencije mladih povezane s emocionalnom privrženošću i filmovima s kojima se mogu identificirati te koji potiču snažne emocionalne odgovore, inspiraciju i osobnu projekciju. Mlada publika više cijeni složene i alternativne filmske narative, nostalgične filmove vezane uz njihovo djetinjstvo te uz autentičnost naspram ‘umjetnog’ pripovijedanja. Osim toga, mladi se ne ograničavaju na konzumiranje filmova, već usvajaju interaktivan pristup filmu – kroz generiranje razgovora putem dijeljenja kulturnih percepcija i iskustava povezanih s filmom na platformama društvenih medija. Ujedno, platforme poput Letterboxda pružaju prostor za aktivno sudjelovanje u kolektivnom stvaranju značenja filma.

Daljnji sloj interakcije s filmovima jest uključivanje mladih u video- te filmsko stvaralaštvo. Filmska proizvodnja višestruki je proces koji s jedne strane kombinira razvoj vještina i profesionalno istraživanje, a s druge strane govori o širenju granica kreativnosti, otkrivanju identiteta, samoizražavanju i društvenom angažmanu. Na kraju, mladi mijenjaju paradigme učenja prema demokratizaciji obrazovanja o video- i filmskom stvaralaštvu kroz autodidaktičke modele i korištenje svakodnevne opreme poput pametnih telefona, stvarajući neformalni, alternativni i samomotivirani kreativni put.

Ovo predavanje napravljeno je u suradnji s projektom CresCine, o kojem više možete saznati na linku: https://www.crescine.eu/

Predavanje će se održati na engleskom jeziku, a prijaviti se možete do 22. rujna 2025. na kultura@irmo.hr.

The post Najava – Culturelink gostujuća predavanja: Predavanje Katharine Sarikakis –“Budućnost filma: Mladi Europljani oblikuju filmsku industriju“ appeared first on Kultura.