U svom je izlaganju dr. sc. Bilić istaknuo tri međupovezane dimenzije koje proizlaze iz višegodišnjeg istraživanja (2015. – 2026.) na projektu Media Pluralism Monitor (MPM) u kojem sudjeluje kao voditelj projekta za Republiku Hrvatsku.  

Prvo, ekonomska dimenzija. Prema svim relevantnim pokazateljima, uključujući i MPM rezultate, najveći rizici za slobodu i pluralizam medija u RH nalaze se u području tržišnog pluralizma. Jednostavno rečeno, regulacija medijskog tržišta ne proizvodi očekivane učinke u javnoj sferi. U ekonomiji se takva situacija može interpretirati kao tržišni neuspjeh. Ono nužno zahtijeva promišljene i aktivne javne politike. Mediji i novinarstvo pritom se ne mogu tretirati samo kao kreativna industrija koja ovisi o projektnim sredstvima i nestabilnim tržišnim prihodima, nego i kao javni interes i javno dobro. Istovremeno, empirijski podaci jasno pokazuju da velike internetske platforme dominantno kontroliraju digitalno tržište oglašavanja, s izravnim i štetnim posljedicama po ekonomsku održivost profesionalnih medija. U takvom okruženju utrka za prihodima od oglašavanja često se odvija nauštrb kvalitete, provjere informacija i profesionalnih novinarskih standarda. Trenutni prijedlog zakona o implementaciji EMFA-e treba proširiti na jasniju regulaciju dominantnog položaja platformi na medijskom tržištu te osobito razraditi test medijskog pluralizma kao alat u procjeni koncentracije medijskog vlasništva koji uzima u obzir i elemente uredničke neovisnosti. 

Drugo, politička dimenzija. Strukturne ekonomske probleme nije moguće adresirati bez snažnih, neovisnih regulatornih tijela i medija koji nisu primarno ovisni o tržišnim mehanizmima. Posebno je važno postojanje javnog medijskog servisa koji ima i de facto i de iure privilegiran društveni položaj kako bi mogao predstavljati interese javnosti neovisno o komercijalnim i političkim pritiscima. U postojećem institucionalnom okviru ključna regulatorna i upravljačka tijela – kako u slučaju Agencije za elektroničke medije, tako i u javnom servisu HRT – u velikoj su mjeri oblikovana kroz politički proces imenovanja. U pripremi zakona o provedbi EMFA-e izostala je rasprava o mogućim alternativnim modelima izbora tih tijela. Dominantni stav velikog dijela profesionalne zajednice jest da postojeći modeli ne osiguravaju dovoljnu razinu neovisnosti te da je nužno snažnije uključiti profesionalna udruženja, civilno društvo i akademsku zajednicu.  

Treće, društveno-organizacijska dimenzija. Ekonomski i politički čimbenici imaju vrlo konkretne posljedice na unutarnju organizacijsku kulturu medija i njihovu otpornost na vanjske pritiske. Upravo se ovdje nalazi možda i najvažniji potencijal Europskog akta o slobodi medija: jačanje stvarne uredničke neovisnosti. U Republici Hrvatskoj ta je regulacija izrazito slaba i u velikoj mjeri deklarativna. Postojeći mehanizmi, poput tzv. Medijskih statuta, nedovoljni su i rijetko primjenjivani u praksi. Sustav samoregulacije je fragmentiran, a različita istraživanja pokazuju da novinari navode oglašivače kao jedne od glavnih izvora vanjskih pritisaka, da svjedoče komercijalnim i političkim intervencijama u uredničke odluke te da su posebno istraživački novinari, osobito na lokalnoj razini, izloženi kampanjama uznemiravanja i zastrašivanja. Te probleme ne treba promatrati kao izolirane incidente, nego kao ishode strukturnih ekonomskih i političkih odnosa. Upravo zato urednička nezavisnost i implementacija medijskih statuta bi trebali biti sastavni dio tzv. testa medijskog pluralizma, osobito u postupcima procjene koncentracije vlasništva. 

The post Voditelj Centra za sociologiju medija i digitalno društvo (CEMEDIG) sudjelovao na okruglom stolu Saborskog odbora appeared first on Kultura.

Više informacija o knjizi dostupno je na ovoj poveznici: https://brill.com/display/title/64825

The post Urednička knjiga u seriji Studies in Critical Social Sciences (Brill Academic Publishing) appeared first on Kultura.

The post Održano gostujuće predavanje na Odjelu za međunarodni razvoj, King’s College London appeared first on Kultura.

JAVNI NATJEČAJ

za izbor na suradničko mjesto asistenta  znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologije u Odjelu za kulturu i komunikacije, Centru za sociologiju medija i digitalno društvo – 1 izvršitelj (m/ž).

Ugovor o radu sklapa se na određeno vrijeme  od pet godina za rad na projektu DEVELOPER (IP‐2022‐10‐2780), Hrvatske zaklade za znanost. S osobom koja je već bila zaposlena na radnom mjestu asistenta, radni odnos se može zasnovati samo na vrijeme koje je preostalo do 5 godina.

Izrazi koji se koriste u ovom tekstu natječaja, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Uvjeti:

• • ispunjavanje uvjeta propisanih odredbom članka 39. stavka 6. Zakona visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22);
  • završen sveučilišni diplomski studij, iz područja društvenih znanosti, polje sociologija s ukupno stečenih 300 ECTS bodova;
  • dodatni kriteriji propisani Pravilnikom o dodatnim kriterijima za izbor asistenata, imenovanju mentora i ocjeni rada suradnika i mentora Klasa:007-02/23-01/06, Urbroj:251-768-08-23-1 od 27. 12. 2023.koji je dostupan na poveznici https://irmo.hr/wp-content/uploads/2024/01/Pravilnik-o-dodatnim-kriterijima-za-izbor-asistenata-imenovanju-mentora-i-ocjeni-rada-suradnika-i-mentora.pdf
  • ukupni prosjek ocjena na prethodnim razinama studija koji osigurava upis na doktorski studij iz traženog znanstvenog područja i polja ili upisan doktorski studij iz traženog znanstvenog područja i polja;
  • izvrsno znanje hrvatskog i engleskog jezika u govoru i pismu.

Pristupnici su dužni priložiti:

• • prijavu na natječaj u kojoj se navode podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa, kontaktni broj telefona odnosno mobitela, e-mail adresa za kontakt) i naziv radnog mjesta na koje se prijavljuje;
  • životopis s opisom dosadašnjeg rada,
  • dokaz o traženom stupnju obrazovanja (preslika diplome i dr.);
  • dokaz o ispunjavanju dodatnih kriterija propisanih Pravilnikom o dodatnim kriterijima za izbor asistenata, imenovanju mentora i ocjeni rada suradnika i mentora Klasa: 007-02/23-01/06, Urbroj: 251-768-08-23-1 od 27. 12. 2023.;
  • dokaz o znanju engleskog jezika (potvrde, svjedodžbe, preslika indeksa, objavljeni radovi na stranom jeziku i sl.);
  • prijepis ocjena za kandidate koji nisu upisali doktorski studij ili dokaz o upisanom doktorskom studiju iz traženog znanstvenog područja i polja;
  • elektronički zapis odnosno potvrdu s podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje;
  • pristupnik koji je već bio u radnom odnosu na radnom mjestu asistent obvezan je dostaviti preslike dosadašnjih ugovora o radu na radnom mjestu asistenta ili potvrdu poslodavca/poslodavaca u kojoj je navedeno razdoblje u kojem je kandidat obavljao poslove asistenta;

Poslodavac može provesti testiranje pristupnika koji zadovoljavaju formalne uvjete natječaja. O terminima i načinu eventualnog testiranja pristupnici će biti obaviješteni putem elektroničke pošte koju su naveli u prijavi.

Na strukturiranom inervjuu posebno će se vrednovati interes za kvalitativno-interpretativne metode i kritičku paradigmu u sociološkoj i društvenoj teoriji.

Na natječaj se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola.

Pristupnici koji se pozivaju na pravo prednosti prilikom zapošljavanja sukladno članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a koji u trenutku podnošenja prijave ispunjavaju uvjete za ostvarivanje toga prava, dužni su uz prijavu na javni natječaj priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja i dokaze za ostvarivanje prava prednosti prilikom zapošljavanja. Popis dokaza za ostvarivanje prava prednosti prilikom zapošljavanja nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/zaposljavanje-843/843 .

Prijave s dokazima podnose se u roku od 30 dana od objave natječaja u Narodnim novinama isključivo u elektroničkom obliku, u jednom cjelovitom dokumentu u PDF-formatu, na e-adresu: natjecaj@irmo.hr . U rubrici predmet u elektroničkoj pošti potrebno je upisati: “Natječaj za radno mjesto asistenta u Odjelu za kulturu i komunikacije”.

Obrada osobnih podataka pristupnika je nužna za postupak prijave na natječaj. Podaci će se čuvati koliko je nužno sukladno pravnim obvezama Instituta kao voditelja obrade.

Nepotpune i zakašnjele prijave neće se razmatrati.

Odabrani pristupnik dužan je predočiti izvornike ili ovjerene preslike dokumenata o akademskom obrazovanju prije sklapanja Ugovora o radu.

O rezultatima natječaja pristupnici će biti obaviješteni putem internetskih stranica Instituta (https://irmo.hr/natjecaji/  te o istim pristupnici neće biti pojedinačno obavještavani. Objavom obavijesti o izboru ili poništenju natječaja na navedenim mrežnim stranicama Instituta smatra se da su svi pristupnici obaviješteni o rezultatima natječaja.

The post JAVNI NATJEČAJ za izbor na suradničko mjesto asistenta appeared first on Kultura.

Fokus je bio na kritičkoj političkoj ekonomiji medija te povezivanju teorijskih i metodoloških pristupa s istraživačkim praksama. Trinaest studenata predstavilo je različite studije slučaja koje su se bavile digitalnim dobrima, regulacijom pružanja mrežnih usluga, političkim utjecajem influencera, digitalnim radom, propagandom i postfeminističkim pristupima estetskog rada, privatizacijom medija, prekarnim radom u medijskom sektoru, digitalnom pismenošću mladih, prikupljanjem izvora i srodnim temama. Posebna pažnja posvećena je praktičnim pitanjima izbora metoda u istraživanjima medija te izazovima kombiniranja kvalitativnih i kvantitativnih pristupa. Istaknuta je važnost feminističke i historijske perspektive u kritičkom promišljanju tehnologija i medijskih sustava. Kroz cijeli program provlačile su se teme digitalnog rada, teorija vrijednosti i socio-ekoloških izazova koje mediji oblikuju i prenose.

Predavanja i radionice održalo je devet predavača – Mandy Tröger sa Sveučilišta u Tübingenu, Njemačka; Micky Lee sa Sveučilišta u Suffolku, SAD; Thomas Allmer sa Sveučilišta u Paderbornu, Njemačka; Jernej Amon Prodnik i Sašo Slaček Brlek sa Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija; Benjamin Birkinbine sa Sveučilišta u Oshkoshu, Wisconsin, SAD, Toni Prug sa Sveučilišta u Rijeci te Jaka Primorac i Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose.

U sklopu škole, izlaganje pod naslovom „Students on the Streets, Propaganda on the Screens: RTS and the Student Movement in Serbia“ održala je suradnica na CULTMED projektu, Lucija Gegić Stanić.

Uz kvalitetan akademski sadržaj, ljetna škola obilježena je otvorenom i dinamičnom atmosferom. Rasprave su poticale na razmjenu perspektiva, a posebno je istaknuta konstruktivna i podržavajuća interakcija sa studentima. Popratni program pružio je dodatne mogućnosti za umrežavanje i suradnju, čime je škola pridonijela ne samo razvoju istraživačkih kompetencija sudionika, već i jačanju profesionalnih poveznica na međunarodnoj razini.

U nastavku pogledajte fotografije s ljetne škole.

Više o ljetnoj školi političke ekonomije medija možete saznati ovdje.

The post Održana ljetna škola Political Economies of the Media – Theories and Methods u Šibeniku appeared first on Kultura.

Tijekom četiri dana sudionici iz Austrije, Hrvatske, Indije, Irske, Njemačke, Norveške, SAD-a, Slovenije, Švedske, Turske i Ujedinjenog Kraljevstva će kroz predavanja i radionice raspravljati o ključnim temama suvremenih medija – od vlasništva, produkcije i regulacije do algoritama, platformi i umjetne inteligencije. Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje uloge medija kao ključnih institucija modernih društava, ali i izazova koje donose neoliberalne politike i digitalne platforme za slobodu izražavanja, medijski pluralizam i javni interes.

Pozvana predavanja održat će Mandy Tröger sa Sveučilišta u Tübingenu (Archival Resistance: The Power of Historical Methods in Critical Inquiry) te Micky Lee sa Sveučilišta Suffolk (Viewing AI from the Bottom: A Feminist Political Economic Critique), a program uključuje i radionice te predavanja domaćih i međunarodnih stručnjaka za političku ekonomiju medija.

Cijeli program dostupan je ovdje, a ostale informacije o ljetnoj školi možete pronaći na web stranici.

The post Počinje ljetna škola Political Economies of the Media – Theories and Methods u Šibeniku appeared first on Kultura.

U sklopu konferencije kolegica Primorac održala je prezentaciju pod nazivom ‘Platform-mediated creative labour on the digital periferies’ dok je kolega Bilić održao prezentaciju pod nazivom „Global Capital and Digital Statecraft in the European Union”. Kolege su također moderirale nekoliko sesija, uključujući i plenarno izlaganje kolegice Jarret (Bilić).

Tzv. mid-term konferencija istraživačke mreže RN18 održava se svake dvije godine, u čijem upravnom odboru su kolega Bilić kao voditelj, te kolegica Primorac kao članica odbora.

Više o konferenciji možete naći na stranicama konferencije.

Mrežna stranica RN18 nalazi se na sljedećoj poveznici.

U nastavku možete pogledati galeriju:

The post IRMO znanstvenici sudjelovali na konferenciji mreže za sociologiju medija i komunikacija Europskog sociološkog društva (ESA RN18) appeared first on Kultura.

Odabrani radovi doktoranada koji su sudjelovali na ljetnoj školi sada su objavljeni u tematskom broju časopisa Political Economy of Communication, koji su zajednički uredili voditelji tečaja. Časopis je otvorenog pristupa i indeksiran u bazi Scopus. Tobias Stadler (Sveučilište Oldenburg, Njemačka) smješta digitalni kapitalizam u kontekst dugotrajne transformacije kapitalizma. Thomas Zenkl (Sveučilište u Grazu, Austrija) predlaže taktički pristup otporu algoritamskom upravljanju putem metodologije „prekida rutine”. Igor Išpanović (Sveučilište u Beogradu, Srbija) analizira prekarizaciju novinara u kontekstu srbijanskog medijskog sustava. Corinne Weinstein (Sveučilište Rutgers, SAD) kritički promišlja neoliberalnu instrumentalizaciju identitetske politike u američkoj televizijskoj produkciji. Zajedno, ovi radovi mladih istraživača nude interdisciplinarnu i kritičku mapu medijske moći, nejednakosti i otpora.

Svi članci dostupni su ovdje: https://www.polecom.org/index.php/polecom

The post Objavljen tematski broj časopisa Political Economy of Communication appeared first on Kultura.

U organizaciji Centra za sociologiju medija i digitalno društvo (CEMEDIG) Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), jučer 29.4. u Kući Europe je održana javna tribina pod nazivom „Politika digitalnog desetljeća Europske unije: regulacija, razvoj i društveni učinak“. Događaj je bio usmjeren na analizu sveobuhvatnih digitalnih politika Europske unije i njihovog utjecaja na društvo, gospodarstvo i javne sustave u Hrvatskoj.

Tribina je otvorena predstavljanjem prvih rezultata istraživačkog projekta DEVELOPER – Digitalni podatci, infrastrukture i razvoj (HRZZ IP-2022-10-2780), čiji je cilj doprinijeti razumijevanju i unapređenju digitalnog društva u RH. Rezultate su predstavili voditelj projekta Paško Bilić iz IRMO te suradnici Valentina Vučković s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Toni Prug sa Sveučilišta u Rijeci. 

U središnjem dijelu programa održana je panel rasprava „Ključne dimenzije digitalnog desetljeća u RH“, koja je okupila stručnjake iz javne uprave, akademije, poslovnog sektora i civilnog društva. Sudionici panela bili su: Boris Korbar (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije), Goran Đoreski (Hrvatska udruga podatkovnih centara), Martina Silov (CroAI), Žarko Čižmar (Telecentar / Algebra Media Lab) i Duje Prkut (Politiscope). Panel je obuhvatio četiri ključna područja digitalne transformacije prema europskom okviru: digitalnu infrastrukturu, digitalne vještine, digitalnu transformaciju poduzeća i digitalizaciju javnih usluga. 

Sudionici su otvorili pitanja regulatornih prepreka u privatnom sektoru, nedostatka institucionalnih kapaciteta javne uprave i obrazovnog sustava, odnosa prema umjetnoj inteligenciji te važnosti zaštite digitalnih prava. Naglašena je potreba za uključivim, održivim i pravednim razvojem, uz isticanje nedostatka participacije šireg kruga aktera u implementaciji postojećih digitalnih politika i nedovoljne međusektorske povezanosti između dimenzija digitalnog desetljeća. Raspravu je moderirala Emina Bužinkić iz IRMO.

Preporuke v0.4

The post Izvještaj s konferencije: Politika digitalnog desetljeća Europske unije – regulacija, razvoj i društveni učinak appeared first on Kultura.

Više informacija dostupno je u priloženim dokumentima (detaljan program i policy preporuke). Sudjelovanje je besplatno, ali je potrebna prethodna prijava putem poveznice: https://tinyurl.com/ypk2w9br.

Program

Preporuke v0.4

The post Politika digitalnog desetljeća Europske unije: regulacija, razvoj i društveni učinak appeared first on Kultura.