Program se odvijao tijekom dva dana, 13. i 14. veljače 2026., u Potsdamu i Berlinu, a uključivao je istraživačku konferenciju na Sveučilištu u Babelsbergu u Potsdamu, službeno predstavljanje publikacije Stanje europskog filma 3 na European Film Marketu u sklopu Berlinalea te završnu skupštinu konzorcija.

Istraživačka konferencija: završni rezultati projekta CresCine

Prvi dan događanja, 13. veljače, održao se u prostorima Filmskog sveučilišta Babelsberg KONRAD WOLF u Potsdamu, gdje su predstavljeni završni rezultati projekta CresCine kroz niz tematskih izlaganja posvećenih inovacijama, produkcijskim i financijskim ekosustavima, distribuciji te konkurentnosti malih europskih filmskih tržišta. Konferenciju su otvorili Susanne Stürmer (predsjednica Filmskog sveučilišta Babelsberg KONRAD WOLF) i Manuel José Damásio (koordinator projekta CresCine).

U okviru sesije “From Domestic to International Audiences: Competitiveness in Small Markets”, među izlagačima je sudjelovala i dr. sc. Jaka Primorac, voditeljica IRMO tima na projektu CresCine i suradnica na CULTMED projektu, koja je govorila o publikama domaćeg filma na malim europskim tržištima.

Službeno predstavljanje publikacije Stanje europskog filma 3

Drugi dan CresCine događanja, 14. veljače, u prijepodnevnim satima u sklopu European Film Marketa (EFM) na Berlinaleu, održano je službeno predstavljanje trećeg izdanja publikacije Stanje europskog filma 3, koja je donijela najnovije analize europskih filmskih tržišta s naglaskom na mala tržišta i njihove razvojne potencijale.

Događaj je uključivao panel diskusije i okrugle stolove o budućnosti filmske industrije u malim europskim zemljama, uz sudjelovanje istraživača i industrijskih partnera projekta, uključujući predstavnike filmskih agencija iz istraživanih zemalja te dionike europskih filmskih profesionalnih udruženja. Događanje su otvorili Manuel José Damásio (koordinator projekta CresCine) te Matthijs Wouter Knol, ravnatelj Europske filmske akademije (EFA), partnerske organizacije na projektu.

Završna skupština konzorcija i budući razvoj CresCine inicijative

U poslijepodnevnim satima 14. veljače održana je glavna skupština CresCine konzorcija u središnjici Europske filmske akademije (EFA). Tijekom skupštine raspravljalo se o završnom izvještavanju, planovima diseminacije rezultata, Memorandumu o razumijevanju te uspostavi CresCine alijanse kao platforme za daljnju suradnju i promociju projektnih rezultata. Na skupštini su ispred IRMO-a kao projektnog partnera sudjelovale dr. sc. Jaka Primorac, voditeljica IRMO CresCine tima, te dr. sc. Aleksandra Uzelac, voditeljica CULTMED projekta i Odjela za kulturu i komunikacije IRMO-a.

Događanja su završila neformalnim druženjem i obilježavanjem završetka projekta.

Predstavljanje publikacije Stanje europskog filma 3 možete pronaći na ovoj poveznici, a snimku istraživačke konferencije ovdje. Program cjelokupnog događanja u sklopu Berlinalea dostupan je ovdje.

Više o CresCine projektu možete saznati na službenoj stranici.

The post Na Berlinaleu održani završni događaji projekta CresCine appeared first on Kultura.

Program se odvija tijekom dva dana, 13. i 14. veljače 2026., u Potsdamu i Berlinu, a uključuje istraživačku konferenciju na Sveučilištu u Babelsbergu, Potsdam, službeno predstavljanje publikacije Stanje europskog filma 3 na European Film Market u sklopu Berlinalea te završnu skupštinu konzorcija.

Istraživačka konferencija: završni rezultati projekta CresCine

Prvi dan događanja, 13.veljače, održat će se u prostorima Filmskog sveučilišta Babelsberg KONRAD WOLF u Potsdamu, gdje će se predstaviti završni rezultati projekta CresCine kroz niz tematskih izlaganja posvećenih inovacijama, produkcijskim i financijskim ekosustavima, distribuciji te konkurentnosti malih europskih filmskih tržišta.

U okviru sesije “From Domestic to International Audiences: Competitiveness in Small Markets”, među izlagačima sudjeluje i dr. sc. Jaka Primorac, voditeljica IRMO tima na projektu CresCine i suradnica na CULTMED projektu, koja će govoriti o publikama domaćeg filma na malim europskim tržištima .
Konferenciju će otvoriti Susanne Stürmer (predsjednica Filmskog sveučilišta Babelsberg KONRAD WOLF) i Manuel José Damásio (koordinator projekta CresCine), a uvodno izlaganje održat će Susanne Eichner na temu njemačke filmske produkcije u kontekstu platformskih strategija i lokalizacije.

Službeno predstavljanje publikacije Stanje europskog filma 3

Drugi dan CresCine događanja, 14. veljače, u prijepodnevnim satima u sklopu European Film Marketa (EFM) na Berlinaleu, održat će se službeno predstavljanje trećeg izdanja publikacije Stanje europskog filma 3, koja donosi najnovije analize europskih filmskih tržišta s naglaskom na mala tržišta i njihove razvojne potencijale.

Događaj će uključivati panel diskusije i okrugle stolove o budućnosti filmske industrije u malim europskim zemljama, uz sudjelovanje istraživača i industrijskih partnera projekta kao što su predstavnici filmskih agencija iz istraživanih zemalja te dionici europskih filmskih profesionalnih udruženja.

Završna skupština konzorcija i budući razvoj CresCine inicijative

U poslijepodnevnim satima 14. veljače održat će se glavna skupština CresCine konzorcija u središnjici Europske filmske akademije (EFA), također partnerske organizacije na projektu. Tijekom skupštine raspravljat će se o završnom izvještavanju, planovima diseminacije rezultata, Memorandumu o razumijevanju te uspostavi CresCine alijanse kao platforme za daljnju suradnju i promociju projektnih rezultata.
Događanja će završiti neformalnim druženjem i obilježavanjem završetka projekta.

Više o CresCine projektu možete saznati na službenoj stranici.

Naslovna fotografija: CresCine

The post CresCine na Berlinaleu 2026: predstavljanje završnih rezultata projekta i publikacije Stanje europskog filma 3 appeared first on Kultura.

Ova prezentacija ispituje često zanemarenu ulogu američke savezne vlade u oblikovanju kulturnog života. Polazeći od svoje nedavno objavljene knjige Invisible Cultural Policy in America, dr.sc. Redaelli istražuje kako javna uprava potiče pluralistički kulturni krajolik kroz višerazinsko upravljanje i raznolike demokratske vrijednosti. Usredotočujući se na umjetnost, humanistiku i očuvanje povijesne baštine, izlaganje prati ključne zakone koji su legitimirali savezno uključivanje te razvoj kulturnog federalizma kroz nacionalne i savezne državne agencije. Kako bi se taj proces ilustrirao, prezentacija donosi nacionalne primjere programa kao i studije slučaja iz Oregona, Minnesote, Marylanda i Novog Meksika. Također ističe intelektualne rasprave koje su utjecale na promjenjiva tumačenja kulturnih područja. Usred ovako fragmentiranog sustava upravljanja, koncept pluralističke javne kulture pojavljuje se kao objedinujuće načelo usmjereno na jačanje demokracije.

Predavanje će se održati na engleskom jeziku. Prijavu za sudjelovanje možete poslati do 25. veljače na mail kultura@irmo.hr.

The post NAJAVA: Culturelink gostujuća predavanja – Dr.sc. Eleonora Redaelli: Nevidljiva kulturna politika u Americi appeared first on Kultura.

U području znanstvenog publiciranja objavljeno je pet znanstvenih radova indeksiranima u bazama WoS i/ili Scopus: Audiences, content diversity and streaming platforms in small European countries: Engagement, interaction with catalogues; Audience engagement with comedy films in small European markets; From Data to Impact: Assessing the Value of Cultural Heritage in the Digital Age; The global/local and omnivore/univore nexus: class divisions and cultural tastes in contemporary Croatia te Portret hrvatske filmske industrije‍, kao i jedno poglavlje „Democratising Cultural Policy Through Participatory Governance“ u međunarodnoj znanstvenoj knjizi Cultural Democracy. Policy, Practice and Education. Tijekom godine uređena su dva posebna broja međunarodnih znanstvenih časopisa, The Political Economy of Communication i European Journal of Cultural Management and Policy, te započet rad na više uredničkih knjiga i zbornika čija je objava planirana za 2026. godinu, uključujući posvećen nasljeđu dr. sc. Biserke Cvjetičanin.

U okviru aktivnosti znanstvenog umrežavanja prijavljeno je više kompetitivnih projekata na europskoj i nacionalnoj razini, uključujući prijave na programe Horizon Europe, Creative Europe, COST akcije te bilateralni projekt Hrvatske zaklade za znanost. Od toga je do sada uspješna bila prijava za Horizon Europe projekt CULTURAI – Cultivating Inclusive and Sustainable AI Policy for the Creative Sector, a provođenje projekta će započeti tijekom 2026 godine. Nove projektne aktivnosti će značajno pridonijeti jačanju međunarodnih partnerstava Odjela za kulturu i komunikacije.

CULTMED je tijekom 2025. godine ostvario sinergiju s komplementarnim istraživačkim inicijativama koje koordiniraju i u kojima sudjeluju CULTMED suradnici. Dr. sc. Paško Bilić koordinirao je HRZZ projekt DEVELOPER – Digitalni podatci, infrastrukture i razvoj, dok je dr.sc. Jaka Primorac koordinirala Obzor Europa projekt CresCine – Povećanje međunarodne konkurentnosti filmske industrije na malim europskim tržištima. Nastavljeno je i kontinuirano sudjelovanje CULTMED suradnice Jake Primorac u europskom projektu Compendium of Cultural Policies and Trends te Paška Bilića u projektu Praćenje medijskog pluralizma u digitalnom dobu (Media Pluralism Monitoring).

Tijekom 2025. provođene su aktivnosti centara CULTURELINK i CEMEDIG, koji predstavljaju ključnu istraživačku i komunikacijsku infrastrukturu projekta te platformu za dugoročnu suradnju u području kulturnih i medijskih istraživanja.

U 2025. godini nastavljeno je s organizacijom Culturelink gostujućih predavanja. U lipnju je Helena Popović održala predavanje “Medijski lov na migrante: rasijalizirane reprezentacije migranata u hrvatskim medijima”. U rujnu su održana dva predavanja – Paraic Mc Quaid održao je predavanje  “Temeljni dohodak za umjetnike: procjena irskog pilot-projekta”, a Katharine Sarikakis “Budućnost filma: Mladi Europljani oblikuju filmsku industriju“. Zadnja gošća na Culturelink predavanjima bila je Lilian Richieri Hanania, koja je održala predavanje „Dvadeset godina UNESCO-ove Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja: od pregovora do provedbe”.

U okviru centra CEMEDIG organizirano je više tribina i okruglih stolova, uključujući raspravu o Europskom aktu o slobodi medija, javnu tribinu „Politika digitalnog desetljeća Europske unije – regulacija, razvoj i društveni učinak“ te ljetnu školu „Political Economies of the Media – Theories and Methods“.

Posebna pozornost posvećena je izobrazbi mladih istraživača i istraživačica kroz doktorske studije, ljetne škole, radionice i mentorski rad. Barbara Lovrinić-Higgins, asistentica na Odjelu za kulturu i komunikacije u prosincu je obranila doktorsku disertaciju „Re-working cultural memory and heritage in the digital age: cultural policies for LAM institutions from the EU perspective“ na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, dok je Sunčana Franić završila specijalistički poslijediplomski studij Priprema i provedba EU projekata fokusirajući se na temu „Održivi razvoj zdravstvenog i ruralnog turizma u okolici grada Petrinje: izgradnja i opremanje apiterapijske ordinacije i apiinhalacijske komore“.

CULTMED suradnici aktivno su doprinosili radu europskih mreža te profesionalnih i znanstvenih udruženja – Ana Žuvela izabrana je za potpredsjednicu upravnog odbora mreže ENCATC, dok je Paško Bilić koordinator, a Jaka Primorac članica odbora istraživačke mreže 18 – Sociologija komunikacije i medija, u okviru Europskog sociološkog društva (ESA RN18).

CULTMED suradnici sudjelovali su u organizaciji i provedbi niza međunarodnih konferencija, okruglih stolova, ljetnih škola, kao i u nizu javnih rasprava, tribina i stručnih događanja usmjerenih na pitanja kulturnih i medijskih politika, digitalne transformacije i društvenog razvoja.

Odjel za kulturu i komunikacije IRMO-a nastavlja s aktivnostima projekta CULTMED i u 2026. godini, s ciljem daljnjeg jačanja znanstvene izvrsnosti, međunarodne suradnje i doprinosa razvoju demokratskih kulturnih i medijskih politika.

The post Pregled rada na CULTMED projektu u 2025. godini appeared first on Kultura.

Prema nalazima istraživanja finaliziranog 2024.godine, Hrvatska ima snažan program poticaja za servise produkcije koji privlači strane produkcije i doprinosi izvoznom volumenu. Javna potpora za produkciju i razvoj filma u Hrvatskoj je relativno niska, usporediva s Estonijom i Litvom, a podaci pokazuju i nisku posjećenost kina u istraživanom razdoblju od 2014. do 2022. godine, što se djelomično objašnjava infrastrukturnim ograničenjima i cijenama ulaznica. U istom razdoblju domaći filmovi ostvaruju umjeren uspjeh na međunarodnim festivalima, a njihova se prisutnost na VoD platformama postupno povećava. Izvještaj također ističe kako je domaća publika premala da bi sama održala lokalnu filmsku industriju u svim istraživanim zemljama te da se male europske zemlje različitim strategijama nose s tim izazovom.

Tekst u Hrvatskom filmskom ljetopisu dostupan je na mrežnim stranicama časopisa, dok je interaktivni portret hrvatske filmske industrije (na engleskom jeziku) dostupan  ovdje. Prijevod s engleskog izradila je Lucija Gegić. Više o CresCine projektu i drugim dostupnim izvještajima možete pronaći na mrežnoj stranici projekta.

Fotografija: Hrvatski filmski savez

The post Dr. sc. Jaka Primorac objavila tekst o hrvatskoj filmskoj industriji u novom broju Hrvatskog filmskog ljetopisa appeared first on Kultura.

Događaj je održan povodom obilježavanja „Dana javnih dobara“ (Public Domain Day), koji se obilježava 1. siječnja, te nedavne globalne proslave 25 godina projekta Wikipedia.org. Fokus rasprave stavljen je na kritičku refleksiju lokalnih izazova razvoja i održivosti otvorenih sustava znanja. Posebna pažnja posvećena je pitanjima rada u manjim jezičnim zajednicama, ograničenim resursima te odnosu između globalnih digitalnih platformi i lokalnih kulturnih i znanstvenih ekosustava.

U programu su sudjelovali suradnici na CULTMED projektu dr. sc. Jaka Primorac i dr. sc. Paško Bilić te knjižničarka u IRMO biblioteci Maja Hoić, koji su, uz okrugli stol, dali doprinos raspravi o otvorenom znanju iz perspektive istraživanja tehnologije, kulture i javnih dobara. Moderatorice su bile voditeljica CULTMED projekta dr. sc. Aleksandra Uzelac i Zrinka Džoić sa Sveučilišta u Zadru.

Uz IRMO, svoja su iskustva i projekte predstavili i Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Multimedijalni institut te Centar za dokumentiranje nezavisne kulture (AbcDNK), pokrivajući teme razvoja digitalne enciklopedistike, otvorenih publikacija, arhiva nezavisne kulture i zagovaranja participativnih modela upravljanja znanjem. Uvodna izlaganja održali su Tomislav Medak (Creative Commons HR) i Željko Blaće (Multimedijalni institut, HrW i GLAM Wikimedia inicijativa), dok su u sklopu prezentacija sudjelovali dr. sc. Nataša Jermen i dr. sc. Zdenko Jecić (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) te Miljenka Buljević (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – AbcDNK).

Rasprava je otvorila i pitanja budućnosti otvorenog znanja u svjetlu aktualnih europskih inicijativa poput EDIC Digital Commons, koje nastoje uspostaviti europski digitalni prostor temeljen na vrijednostima commonsa, interoperabilnosti i suradnje. Doprinos IRMO-ovih istraživačica i istraživača posebno je naglasio važnost promišljanja regulatornih politika, institucionalnih kapaciteta i dugoročne održivosti digitalnih javnih dobara u kulturnom i znanstvenom sektoru.

Naslovna fotografija: MaMa

The post Predstavnici IRMO-a sudjelovali u raspravi o budućnosti otvorenog znanja appeared first on Kultura.

Knjiga okuplja radove međunarodnih autorica i autora iz područja kulturne sociologije, kulturalnih studija, medijskih studija te sociologije rada. Knjiga donosi rezultate recentnih istraživanja kreativnog rada te donosi empirijske analize iz različitih europskih zemalja i sektora kulturnih i kreativnih industrija. Poseban je naglasak stavljen na uvjete rada i profesionalne putanje kulturnih i kreativnih radnika i radnica, odnos kulturnih, poreznih i gospodarskih politika prema kreativnom radu, napetosti između diskursa kreativne ekonomije i stvarnih radnih iskustava te mogućnosti za pravednije i održivije modele rada u kulturnom sektoru.

Knjiga doprinosi aktualnim raspravama o radu, kulturnoj politici i društvenim nejednakostima u europskom kontekstu, a njezina objava očekuje se u svibnju 2026.

Više o knjizi, uz popis poglavlja te životopise autorica i autora, dostupno je preko mrežne stranice izdavača Routledge, gdje su dostupne i predbilježbe za narudžbu knjige.

Naslovna fotografija: Routledge

The post Najava izlaska uredničke knjige: Creative and Cultural Work in Europe (Routledge) appeared first on Kultura.

Box Office Simulation Tool temelji se na podacima iz Film Industry Data Repositoryja (FIDA) te omogućuje simulaciju kino-rezultata prema nizu varijabli, uključujući žanr, jezik filma i produkcijski budžet. Na taj način korisnici mogu dobiti uvid u potencijalni komercijalni doseg filmova u pojedinim europskim zemljama.

Razvoj alata oslanja se na skup podataka prikupljenih iz više relevantnih izvora, među kojima su TMDB, Wikidata, Cinando, Lumiere Pro, Europski audiovizualni opservatorij, International Showtimes, kao i festivalski podaci koje je prikupio sam CresCine. Posebna vrijednost alata jest njegova pokrivenost manjih europskih filmskih tržišta, koja su često zanemarena u sličnim komercijalnim analitičkim rješenjima.

Ovaj alat dodatno proširuje CresCineov podatkovni ekosustav, koristeći FIDA-u kao središnju bazu podataka za razvoj aplikacija koje nude uvide u buduće trendove i projekcije u funkcioniranju europskog filmskog tržišta. Time CresCine nastavlja osnaživati svoju ulogu u razvoju analitičkih alata koji povezuju istraživanje, industriju i kulturne politike u području filma.

Objava Box Office Simulation Toola dio je šireg nastojanja projekta CresCine da poveća dostupnost podataka i analitičkih resursa te potakne informiranije odlučivanje u europskoj filmskoj industriji.

Cijelom newsletteru možete pristupiti ovdje.

Više o CresCine projektu saznajte na njegovoj mrežnoj stranici.

Naslovna fotografija: CresCine

The post Projekt CresCine predstavlja novi interaktivni alat za simulaciju kino posjećenosti appeared first on Kultura.

Disertacija je izrađena u okviru projekta CULTMED na doktorskom studiju Menadžment kulture i medija Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, a svojim tematskim i metodološkim pristupom dodatno produbljuje postojeća istraživanja Odjela za kulturu i komunikacije vezana uz digitalnu kulturu i kulturne politike.

Ocjena povjerenstva ističe da „disertacija Barbare Lovrinić Higgins ispunjava najviše akademske i metodološke standarde te pruža originalan doprinos studijama nasljeđa, teoriji medija i kulturnoj politici. Uz to, uspješno povezuje konceptualnu refleksiju s empirijskim dokazima i otvara nove smjerove za buduća istraživanja i praksu u području digitalnog kulturnog nasljeđa.”

Kao svojevrsni preludij znanstvenim radovima koji proizlaze iz provedenog istraživanja, dijelimo poveznicu na nedavno objavljen prilog u publikaciji IRMO Aktualno, u kojem Barbara analizira utjecaj politika Europske unije na digitalnu transformaciju knjižnica, arhiva i muzeja, s posebnim naglaskom na njihovu institucionalnu konvergenciju u koncept „memorijskih institucija”.

Čestitamo Barbari na vrlo dobrom doktoratu i veselimo se nastavku naše zajedničke istraživačke suradnje.

The post Barbara Lovrinić Higgins obranila doktorsku disertaciju o digitalnoj kulturnoj baštini i kulturnim politikama appeared first on Kultura.

Predstavljanje finalnog izvještaja State of European Film Vol. 3 i završna konferencija na Berlinaleu

Projekt CresCine poziva na završnu konferenciju State of European Film 2026+, koja će se održati 14. veljače 2026., na European Film Marketu koji je organiziran u sklopu Berlinale festivala, gdje će CresCine okupiti vodeće donositelje odluka, kreatore javnih politika i ključne dionike europske filmske industrije.

Ova ekskluzivna sesija, otvorena za samo 100 industrijskih lidera, označava službeno objavljivanje trećeg izdanja godišnjeg izvještaja State of European Film, koji donosi preporuke utemeljene na istraživanjima provođenim u sklopu projekta. Preporuke su usmjerene  prema vodećim akterima u područjima produkcije, distribucije, financiranja, javnih politika i inovacija, sa fokusom na ključne izazove i prilike europskog filma u 2026. godini i nadalje.

Registrirati se možete na ovoj poveznici.

Cijelom biltenu s najavom summita možete pristupiti ovdje.

FIDA – novi alat za industrijske podatke

CresCine je ovog mjeseca također objavio i  Film Industry Data Repository, skraćeno FIDA – besplatnu interaktivnu platformu za analizu podataka o europskom filmu. FIDA je osmišljena kako bi suzbila fragmentaciju industrijskih podataka i omogućila centralizirani pristup koji obuhvaća kompletan životni ciklus filma na europskoj razini, od festivalskih premijera do dostupnosti na VOD platformama.

Trenutno je dostupan VOD dashboard koji omogućuje praćenje ulaska filma u VOD kataloge, trajanja njihove dostupnosti te varijacija distribucije po platformama i žanrovima. Tijekom siječnja i nadalje, CresCine planira svakog tjedna objaviti nove analitičke panele koji će dodatno produbiti vizualizaciju podataka o europskom kinematografskom krajoliku.

FIDA integrira podatke iz više međunarodnih izvora, uključujući IMDb/TMDB, Wikidata, Lumiere Pro, Cinando, International Showtimes i druge, te kombinira informacije o festivalskim prikazivanjima, kino-distribuciji i digitalnoj prisutnosti filmova. Platforma posebnu vrijednost donosi zemljama s manjim tržištima koje do sada nisu imale sveobuhvatnu podatkovnu podršku za planiranje i benchmarking distribucijske strategije.

Cijelom biltenu sa svim informacijama o FIDA-i možete pristupiti ovdje.

Sve informacije o CresCine projektu možete pronaći na mrežnoj stranici projekta.

Naslovna fotografija: CresCine

The post Projekt CresCine donosi interaktivni alat FIDA i najavljuje novo izdanje izvještaja State of European Film appeared first on Kultura.