The post Istraživački boravak na Max Planck Institutu za društvena istraživanja u Koelnu appeared first on Kultura.

Novi izvještaj projekta DEVELOPER, temeljen je na osamdeset i pet intervjua u kojima su se ispitivala iskustva, upravljanje i buduća socio-ekonomska i tehnološka očekivanja. Intervjui su provedeni s raznolikom skupinom društvenih aktera koji se bave društveno-tehničkim aspektima rada u digitalnoj infrastrukturi i pružanju digitalnih usluga, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru.

Analizom provedenih intervjua stečen je dubinski uvid kako se u Hrvatskoj razvijaju i koriste podatkovni centri, digitalni sustavi i infrastrukture. Nalazi pokazuju da se iza tehničkih sustava nalaze složeni društveni odnosi između države, tržišta, rada, regulacije i korisnika – od centralizacije javnih digitalnih sustava i njihovih izazova do rastućih energetskih zahtjeva podatkovnih centara i transformacije pod utjecajem umjetne inteligencije. Izvještaj digitalnu infrastrukturu promatra kao društveni proces u kojem se istodobno oblikuju tehnološke mogućnosti, odnosi moći i socio-ekonomski učinci.

Izvještaj je dostupan u otvorenom pristupu kroz repozitorij ovdje, kao i istraživački podaci.

The post Objavljen finalni izvještaj o provedenim intervjuima na projektu DEVELOPER appeared first on Kultura.

Naša istraživačica, asistentica-suradnica u IRMO-u i doktorandica na doktorskom studiju sociologije u Zagrebu, Nikolina Rajković je sudjelovala od 10. do 21. kolovoza 2026. na 30. Ljetnoj školi metodologije društvenih znanosti u Luganu u Švicarskoj. Pohađala je međunarodni program koji okuplja doktorande i istraživače iz različitih područja društvenih znanosti.

Ovakvi programi imaju posebno značenje za doktorande jer omogućuju unaprjeđenje istraživačkog dizajna, izbor i primjenu odgovarajućih metodoloških pristupa te kvalitetniju analizu i interpretaciju empirijskih podataka. Istodobno, međunarodno okruženje pruža priliku za upoznavanje s različitim istraživačkim tradicijama, dobivanje povratnih informacija i povezivanje s istraživačima koji se bave srodnim temama. Ono predstavlja vrijedan doprinos daljnjem razvoju doktorskog istraživanja i jačanju metodoloških kompetencija potrebnih za budućnost rada u znanosti.

Sudjelovanje na Ljetnoj školi je predviđeno i ostvareno sredstvima namijenjenima stručnom međunarodnom usavršavanju doktoranda u sklopu projekta DEVELOPER – Digitalni podaci, infrastrukture i razvoj podržanom od Hrvatske zaklade za znanost.

The post Metodološko usavršavanje na Ljetnoj školi u Luganu, Švicarska  appeared first on Kultura.

Istraživači Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) dr. sc. Paško Bilić i asistentica-suradnica Nikolina Rajković boravili su od 25. do 28. kolovoza 2026. u Varšavi. Ondje je održana 17. konferencija Europskog sociološkog udruženja (ESA) pod nazivom “Strengthening Democracies: Social Action, Solidarity, and Sustainable Futures” na kojoj je sudjelovalo oko 3500 društvenih znanstvenika, akademskih radnika, istraživača i stručnjaka iz cijelog svijeta. ESA konferencija se održava svake dvije godine i predstavlja drugi najveći međunarodni forum za sociologe i društvene znanstvenike koji predstavljaju tekuća istraživanja i sudjeluju u kritičkim raspravama o suvremenim društvenim izazovima.

Naši dr. sc. Paško Bilić i Nikolina Rajković publici su predstavili rezultate istraživanja provedenog u 2. i 3. godini znanstvenog projekta DEVELOPER – Digitalni podaci, infrastrukture i razvoj podržanog od Hrvatske zaklade za znanost.

Rezultati su predstavljeni kroz dva znanstvena rada – Data Centres and Anticipated Futures at the EU Core and Periphery (Paško Bilić i Nikolina Rajković) i Enacting the Infrastructural Power of the State: Public Production Between Digital Sovereignty and the Geopolitics of Profit u koautorstvu s dr. sc. Tonijem Prugom sa Sveučilišta u Rijeci i suradnikom na projektu DEVELOPER koji se provodi u sklopu Centra za sociologiju medija i digitalno društvo (CEMEDIG) pri Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).

Na temelju 80 intervjua provedenih u Hrvatskoj, radovi su analizirali kako različiti akteri uključeni u rad podatkovnih centara u privatnom i javnom sektoru interpretiraju njihov rad i društveni značaj te proizvodnju i distribuciju digitalnih dobara i usluga. Radovi se osvrću i na goruća pitanja budućnosti daljnjih ulaganja u podatkovne centre razmatrajući ih u kontekstu održivosti te digitalne ovisnosti i suvereniteta.

Na konferenciji je predstavljen i još jedan rad na kojem su koautori dr.sc.Paško Bilić i Maja Hoić, knjižničarka IRMO-a pod nazivom Political-economic Values and Support for Open Science within the Croatian Scientific Community (Nikola Petrović, Paško Bilić, Maja Hoić).

S veseljem i ponosom obznanjujemo vijest i da je upravljački odbor Istraživačke mreže 18: sociologija medija i komunikacijskih istraživanja Europske sociološke asocijacije (ESA) za koordinatora ponovno izabrao dr. sc. Paška Bilića na novi dvogodišnji mandat.

ESA_4

ESA_3

ESA_2

ESA_1

The post IRMO istraživači na 17. konferenciji Europskog sociološkog udruženja u Varšavi appeared first on Kultura.

Tijekom istraživačkog boravka dr. Bužinkić razvijala je istraživački rad o digitalnom rasnom kapitalizmu i migrantskom radu posredovanom umjetnom inteligencijom na europskoj poluperiferiji, analizirajući kako umjetna inteligencija i digitalne radne platforme preoblikuju upravljanje migracijama, eksploataciju rada i proizvodnju rasijaliziranih nejednakosti u Hrvatskoj kao produktivnoj periferiji transnacionalnog kapitalizma.

U okviru gostovanja predstavila je svoje istraživanje na radionici „Social Reproduction and AI”, u organizaciji School of Oriental and African Studies (SOAS), gdje je sudjelovala u interdisciplinarnim raspravama o društvenim i političkim implikacijama umjetne inteligencije i platformskog kapitalizma.

Dr. Bužinkić također je sudjelovala na četverodnevnoj ljetnoj školi „Political Economy of AI”, održanoj na King’s College London. Škola je okupila međunarodne znanstvenike i istraživače koji djeluju na sjecištu umjetne inteligencije, političke ekonomije, rada i socijalne pravde.

Ovo istraživačko gostovanje dodatno je osnažilo međunarodnu suradnju u području istraživanja umjetne inteligencije, migracija, rada i kritičke političke ekonomije te pridonijelo kontinuiranom međunarodnom dijalogu o učincima novih tehnologija na radnike i društva europske poluperiferije.

Ujedno je ovo istraživačko gostovanje označilo završetak rada dr. Bužinkić na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), gdje je tijekom protekle tri godina radila na znanstveno-istraživačkim projektima posvećenima migracijama, društvenim nejednakostima, kriznom upravljanju u vrijeme pandemije i transnacionalnim solidarostima

The post Istraživački boravak Dr Bužinkić na Kings College of London appeared first on Kultura.

The post Istraživanja projekta DEVELOPER predstavljena na konferenciji Srca appeared first on Kultura.

The post IRMO na 7. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Europski realiteti: Mir“ u Osijeku appeared first on Kultura.

Zainteresirani se mogu registrirati e poštom: mandy.troeger@uni-tuebingen.de

Više informacija o knjizi dostupno je ovdje: https://tinyurl.com/3urkhac9

The post Dr. sc. Paško Bilić predstavit će knjigu Rethinking Media and Communication (DeGruyter Brill, 2026) međunarodnoj akademskoj zajednici (IAMCR book talk) appeared first on Kultura.

The post Članovi projekta DEVELOPER na radionici Fakulteta političkih znanosti appeared first on Kultura.

U svom je izlaganju dr. sc. Bilić istaknuo tri međupovezane dimenzije koje proizlaze iz višegodišnjeg istraživanja (2015. – 2026.) na projektu Media Pluralism Monitor (MPM) u kojem sudjeluje kao voditelj projekta za Republiku Hrvatsku.  

Prvo, ekonomska dimenzija. Prema svim relevantnim pokazateljima, uključujući i MPM rezultate, najveći rizici za slobodu i pluralizam medija u RH nalaze se u području tržišnog pluralizma. Jednostavno rečeno, regulacija medijskog tržišta ne proizvodi očekivane učinke u javnoj sferi. U ekonomiji se takva situacija može interpretirati kao tržišni neuspjeh. Ono nužno zahtijeva promišljene i aktivne javne politike. Mediji i novinarstvo pritom se ne mogu tretirati samo kao kreativna industrija koja ovisi o projektnim sredstvima i nestabilnim tržišnim prihodima, nego i kao javni interes i javno dobro. Istovremeno, empirijski podaci jasno pokazuju da velike internetske platforme dominantno kontroliraju digitalno tržište oglašavanja, s izravnim i štetnim posljedicama po ekonomsku održivost profesionalnih medija. U takvom okruženju utrka za prihodima od oglašavanja često se odvija nauštrb kvalitete, provjere informacija i profesionalnih novinarskih standarda. Trenutni prijedlog zakona o implementaciji EMFA-e treba proširiti na jasniju regulaciju dominantnog položaja platformi na medijskom tržištu te osobito razraditi test medijskog pluralizma kao alat u procjeni koncentracije medijskog vlasništva koji uzima u obzir i elemente uredničke neovisnosti. 

Drugo, politička dimenzija. Strukturne ekonomske probleme nije moguće adresirati bez snažnih, neovisnih regulatornih tijela i medija koji nisu primarno ovisni o tržišnim mehanizmima. Posebno je važno postojanje javnog medijskog servisa koji ima i de facto i de iure privilegiran društveni položaj kako bi mogao predstavljati interese javnosti neovisno o komercijalnim i političkim pritiscima. U postojećem institucionalnom okviru ključna regulatorna i upravljačka tijela – kako u slučaju Agencije za elektroničke medije, tako i u javnom servisu HRT – u velikoj su mjeri oblikovana kroz politički proces imenovanja. U pripremi zakona o provedbi EMFA-e izostala je rasprava o mogućim alternativnim modelima izbora tih tijela. Dominantni stav velikog dijela profesionalne zajednice jest da postojeći modeli ne osiguravaju dovoljnu razinu neovisnosti te da je nužno snažnije uključiti profesionalna udruženja, civilno društvo i akademsku zajednicu.  

Treće, društveno-organizacijska dimenzija. Ekonomski i politički čimbenici imaju vrlo konkretne posljedice na unutarnju organizacijsku kulturu medija i njihovu otpornost na vanjske pritiske. Upravo se ovdje nalazi možda i najvažniji potencijal Europskog akta o slobodi medija: jačanje stvarne uredničke neovisnosti. U Republici Hrvatskoj ta je regulacija izrazito slaba i u velikoj mjeri deklarativna. Postojeći mehanizmi, poput tzv. Medijskih statuta, nedovoljni su i rijetko primjenjivani u praksi. Sustav samoregulacije je fragmentiran, a različita istraživanja pokazuju da novinari navode oglašivače kao jedne od glavnih izvora vanjskih pritisaka, da svjedoče komercijalnim i političkim intervencijama u uredničke odluke te da su posebno istraživački novinari, osobito na lokalnoj razini, izloženi kampanjama uznemiravanja i zastrašivanja. Te probleme ne treba promatrati kao izolirane incidente, nego kao ishode strukturnih ekonomskih i političkih odnosa. Upravo zato urednička nezavisnost i implementacija medijskih statuta bi trebali biti sastavni dio tzv. testa medijskog pluralizma, osobito u postupcima procjene koncentracije vlasništva. 

The post Voditelj Centra za sociologiju medija i digitalno društvo (CEMEDIG) sudjelovao na okruglom stolu Saborskog odbora appeared first on Kultura.