Tijekom istraživačkog boravka dr. Bužinkić razvijala je istraživački rad o digitalnom rasnom kapitalizmu i migrantskom radu posredovanom umjetnom inteligencijom na europskoj poluperiferiji, analizirajući kako umjetna inteligencija i digitalne radne platforme preoblikuju upravljanje migracijama, eksploataciju rada i proizvodnju rasijaliziranih nejednakosti u Hrvatskoj kao produktivnoj periferiji transnacionalnog kapitalizma.

U okviru gostovanja predstavila je svoje istraživanje na radionici „Social Reproduction and AI”, u organizaciji School of Oriental and African Studies (SOAS), gdje je sudjelovala u interdisciplinarnim raspravama o društvenim i političkim implikacijama umjetne inteligencije i platformskog kapitalizma.

Dr. Bužinkić također je sudjelovala na četverodnevnoj ljetnoj školi „Political Economy of AI”, održanoj na King’s College London. Škola je okupila međunarodne znanstvenike i istraživače koji djeluju na sjecištu umjetne inteligencije, političke ekonomije, rada i socijalne pravde.

Ovo istraživačko gostovanje dodatno je osnažilo međunarodnu suradnju u području istraživanja umjetne inteligencije, migracija, rada i kritičke političke ekonomije te pridonijelo kontinuiranom međunarodnom dijalogu o učincima novih tehnologija na radnike i društva europske poluperiferije.

Ujedno je ovo istraživačko gostovanje označilo završetak rada dr. Bužinkić na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), gdje je tijekom protekle tri godina radila na znanstveno-istraživačkim projektima posvećenima migracijama, društvenim nejednakostima, kriznom upravljanju u vrijeme pandemije i transnacionalnim solidarostima

The post Istraživački boravak Dr Bužinkić na Kings College of London appeared first on Kultura.

The post Istraživanja projekta DEVELOPER predstavljena na konferenciji Srca appeared first on Kultura.

The post IRMO na 7. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Europski realiteti: Mir“ u Osijeku appeared first on Kultura.

Zainteresirani se mogu registrirati e poštom: mandy.troeger@uni-tuebingen.de

Više informacija o knjizi dostupno je ovdje: https://tinyurl.com/3urkhac9

The post Dr. sc. Paško Bilić predstavit će knjigu Rethinking Media and Communication (DeGruyter Brill, 2026) međunarodnoj akademskoj zajednici (IAMCR book talk) appeared first on Kultura.

The post Članovi projekta DEVELOPER na radionici Fakulteta političkih znanosti appeared first on Kultura.

U svom je izlaganju dr. sc. Bilić istaknuo tri međupovezane dimenzije koje proizlaze iz višegodišnjeg istraživanja (2015. – 2026.) na projektu Media Pluralism Monitor (MPM) u kojem sudjeluje kao voditelj projekta za Republiku Hrvatsku.  

Prvo, ekonomska dimenzija. Prema svim relevantnim pokazateljima, uključujući i MPM rezultate, najveći rizici za slobodu i pluralizam medija u RH nalaze se u području tržišnog pluralizma. Jednostavno rečeno, regulacija medijskog tržišta ne proizvodi očekivane učinke u javnoj sferi. U ekonomiji se takva situacija može interpretirati kao tržišni neuspjeh. Ono nužno zahtijeva promišljene i aktivne javne politike. Mediji i novinarstvo pritom se ne mogu tretirati samo kao kreativna industrija koja ovisi o projektnim sredstvima i nestabilnim tržišnim prihodima, nego i kao javni interes i javno dobro. Istovremeno, empirijski podaci jasno pokazuju da velike internetske platforme dominantno kontroliraju digitalno tržište oglašavanja, s izravnim i štetnim posljedicama po ekonomsku održivost profesionalnih medija. U takvom okruženju utrka za prihodima od oglašavanja često se odvija nauštrb kvalitete, provjere informacija i profesionalnih novinarskih standarda. Trenutni prijedlog zakona o implementaciji EMFA-e treba proširiti na jasniju regulaciju dominantnog položaja platformi na medijskom tržištu te osobito razraditi test medijskog pluralizma kao alat u procjeni koncentracije medijskog vlasništva koji uzima u obzir i elemente uredničke neovisnosti. 

Drugo, politička dimenzija. Strukturne ekonomske probleme nije moguće adresirati bez snažnih, neovisnih regulatornih tijela i medija koji nisu primarno ovisni o tržišnim mehanizmima. Posebno je važno postojanje javnog medijskog servisa koji ima i de facto i de iure privilegiran društveni položaj kako bi mogao predstavljati interese javnosti neovisno o komercijalnim i političkim pritiscima. U postojećem institucionalnom okviru ključna regulatorna i upravljačka tijela – kako u slučaju Agencije za elektroničke medije, tako i u javnom servisu HRT – u velikoj su mjeri oblikovana kroz politički proces imenovanja. U pripremi zakona o provedbi EMFA-e izostala je rasprava o mogućim alternativnim modelima izbora tih tijela. Dominantni stav velikog dijela profesionalne zajednice jest da postojeći modeli ne osiguravaju dovoljnu razinu neovisnosti te da je nužno snažnije uključiti profesionalna udruženja, civilno društvo i akademsku zajednicu.  

Treće, društveno-organizacijska dimenzija. Ekonomski i politički čimbenici imaju vrlo konkretne posljedice na unutarnju organizacijsku kulturu medija i njihovu otpornost na vanjske pritiske. Upravo se ovdje nalazi možda i najvažniji potencijal Europskog akta o slobodi medija: jačanje stvarne uredničke neovisnosti. U Republici Hrvatskoj ta je regulacija izrazito slaba i u velikoj mjeri deklarativna. Postojeći mehanizmi, poput tzv. Medijskih statuta, nedovoljni su i rijetko primjenjivani u praksi. Sustav samoregulacije je fragmentiran, a različita istraživanja pokazuju da novinari navode oglašivače kao jedne od glavnih izvora vanjskih pritisaka, da svjedoče komercijalnim i političkim intervencijama u uredničke odluke te da su posebno istraživački novinari, osobito na lokalnoj razini, izloženi kampanjama uznemiravanja i zastrašivanja. Te probleme ne treba promatrati kao izolirane incidente, nego kao ishode strukturnih ekonomskih i političkih odnosa. Upravo zato urednička nezavisnost i implementacija medijskih statuta bi trebali biti sastavni dio tzv. testa medijskog pluralizma, osobito u postupcima procjene koncentracije vlasništva. 

The post Voditelj Centra za sociologiju medija i digitalno društvo (CEMEDIG) sudjelovao na okruglom stolu Saborskog odbora appeared first on Kultura.

Više informacija o knjizi dostupno je na ovoj poveznici: https://brill.com/display/title/64825

The post Urednička knjiga u seriji Studies in Critical Social Sciences (Brill Academic Publishing) appeared first on Kultura.

Analizira se uloga digitalne infrastrukture u socioekonomskom razvoju Europske unije i Republike Hrvatske, u kontekstu digitalnog suvereniteta, energetske tranzicije i institucionalnih kapaciteta. Polazi se od teze da je digitalna infrastruktura nužan, ali ne i dovoljan uvjet razvoja te da njezini učinci ovise o sposobnosti država da infrastrukturna ulaganja pretvore u šire društvene i ekonomske koristi. Na razini EU-a ističe se snažna koncentracija podatkovnih centara i cloud kapaciteta u rukama nekoliko globalnih pružatelja, uz istodobne napore Europske komisije da kroz politiku Digitalnog desetljeća potakne decentralizaciju, energetsku učinkovitost i jačanje europskog digitalnog suvereniteta. Empirijski dio izvještaja temelji se na klaster analizi država članica EU-a, koja pokazuje znatne razlike u infrastrukturnoj pokrivenosti, institucionalnoj kvaliteti i razini digitalnih “spillover” učinaka.

Rezultati potvrđuju da zemlje s razvijenim institucijama, digitalnim vještinama i aktivnom industrijskom politikom ostvaruju veće društvene i ekonomske povrate od digitalne infrastrukture. Hrvatska se pritom svrstava u skupinu zemalja s ispodprosječnim prelijevanjima, što upućuje na ograničenu sposobnost konverzije infrastrukturnih ulaganja u razvojne ishode. U nacionalnom kontekstu analizira se zakonodavni okvir, struktura javnih i privatnih podatkovnih centara te ekonomska dinamika sektora, obilježena rastom prihoda, ali i snažnim pritiscima energetskih troškova. Za Hrvatsku je ključan integrirani razvojni pristup koji povezuje digitalnu i energetsku politiku, jačanje državnih kapaciteta, razvoj naprednih digitalnih vještina te sustavno praćenje društvenih i ekonomskih učinaka digitalne infrastrukture.

intermediate STUDIJA_v08

The post Objavljen izvještaj na projektu DEVELOPER appeared first on Kultura.

Vučković i Bilić su izradili model koji kombinira različite dostupne skupove podataka kako bi usporedili institucionalne, političke i ekonomske uvjete u 27 država članica EU-a koji omogućuju egalitarnije ishode (za poslovni sektor, javni sektor i društvo) kroz naprednu infrastrukturu (VHCN, 1 Gbps, edge čvorovi, podatkovni centri). Rezultati pokazuju da sama dostupnost infrastrukture nije dovoljna za stvaranje pozitivnih eksternalija, osim ako nije potpomognuta snažnim institucionalnim okvirima, egalitarnim upravljanjem i kontinuiranim ulaganjem. Digitalno najnaprednije (ne nužno i najveće) ekonomije EU-a, grupirane u vodeći klaster, pokazuju da infrastrukturna zrelost donosi prelijevanja prvenstveno kroz naprednu uporabu i inovacije. Istodobno, zaostale zemlje ostaju ograničene slabim institucionalnim aranžmanima i niskim apsorpcijskim kapacitetima. Šire gledano, nalazi upućuju na to da digitalni suverenitet EU-a neće nastati spontano tržišnim mehanizmima. Umjesto toga, ovisi o usmjerenom djelovanju države i usklađenim strukturama upravljanja koje povezuju infrastrukturni razvoj s digitalnim korištenjem. Kako bi se osigurale šire društveno-ekonomske koristi od ulaganja u infrastrukturu, analiza naglašava potrebu za rekoncepualizacijom digitalnih infrastruktura kao javnih i društvenih dobara koja nadilaze isključivo ekonomske racionalnosti. 

The post Rezultati projekta DEVELOPER Hrvatske zaklade za znanost predstavljeni u Firenci  appeared first on Kultura.

Sudjelovali su: Sweta Pudasaini, prevoditeljica nepalskog jezika i kuharica s dugogodišnjim iskustvom prekarizacije u različitim radnim režimima; Nader Wahech, platformski radnik i organizator inicijative Re-WOLT, koja okuplja dostavljače u borbi za radnička prava i dostojanstvo rada; te Semih Adigüzel, student i platformski radnik koji iz prve ruke svjedoči o nesigurnim uvjetima i prekarnosti rada u digitalnoj ekonomiji.

Publika je imala priliku čuti i o projektu DEVELOPER – Digitalni podatci, infrastrukture i razvoj, koji provodi Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i projektu Multimedijalnog instituta  Gradimo grad zajedno, koji povezuje migrantske radnike u platformskoj dostavi i lokalnu zajednicu kroz inovativno korištenje QR kodova u javnom prostoru. Serijal Transnacionalne solidarnosti facilitiraju Emina Bužinkić i Lucija Mulalić.

Slika: klub MaMa

The post Održan susret “Rad, migracije i digitalni režimi kroz glasove radnika/ca” appeared first on Kultura.